Ñòóäîïåäèÿ

Ãëàâíàÿ ñòðàíèöà Ñëó÷àéíàÿ ñòðàíèöà

ÊÀÒÅÃÎÐÈÈ:

ÀâòîìîáèëèÀñòðîíîìèÿÁèîëîãèÿÃåîãðàôèÿÄîì è ñàäÄðóãèå ÿçûêèÄðóãîåÈíôîðìàòèêàÈñòîðèÿÊóëüòóðàËèòåðàòóðàËîãèêàÌàòåìàòèêàÌåäèöèíàÌåòàëëóðãèÿÌåõàíèêàÎáðàçîâàíèåÎõðàíà òðóäàÏåäàãîãèêàÏîëèòèêàÏðàâîÏñèõîëîãèÿÐåëèãèÿÐèòîðèêàÑîöèîëîãèÿÑïîðòÑòðîèòåëüñòâîÒåõíîëîãèÿÒóðèçìÔèçèêàÔèëîñîôèÿÔèíàíñûÕèìèÿ×åð÷åíèåÝêîëîãèÿÝêîíîìèêàÝëåêòðîíèêà






Bijelo dugme






(Sarajevo)

 

Lider i osnivač grupe, Goran Bregović (rođ en 22. marta 1950 godine u Sarajevu) u detinjstvu nije pokazivao veliku sklonost ka muzici. Iz drugog razreda niž e muzič ke š kole (odsek violina) izbač en je kao lenj i netalentovan. Kada mu je majka poč etkom š ezdesetih godina kupila gitaru, poč etnič ke lekcije dobio je od Ede, brata scenariste Abdulaha Sidrana. Prvi, bezimeni sastav osnovao je u osmom razredu osnovne š kole. Goran je ž eleo da upiš e srednju likovnu š kolu, ali je majka, uplaš ena da se tamo sku­pljaju homoseksualci, insistirala da se opredeli za saobrać ajnu tehnič ku š kolu. Pristao je pod uslovom da mu dozvoli da puš ta kosu Uz tu š kolu iš lo je i mesto basiste u grupi Izohipse u kojoj se nije dugo zadrž ao, kao ni u saobrać ajnoj š koli. Preš ao je u gimnaziju i u grupu Beš tije. Već sa š esnaest godina poč eo je sam da se izdrž ava, pa je svirao na­rodnjake u kafani u Konjicu, prodavao novi­ne i radio na gradiliš tima.

U to vreme Ž eljko Bebek (rodjen 16. decembra 1945 godine u Sarajevu) pevao je u grupi Kodeksi, jednom od znač ajnijih sara­jevskih sastava tog vremena. Grupa je ku­burila sa bas gitaristima koji su se smenjivali kao na pokretnoj traci. Na koncertu Beš tija, Ž eljko je zapazio Gorana i preporuč io ga kolegama iz grupe Tako su Kodeksi poč eli da rade u sastavu: Edo Bogeljić, osnivač i gitarista, Ismeta Dervoz, vokal (kasnije preš la u Ambasadore), Luć ano Paganoto, bubnjevi i Ž eljko Bebek, vokal i ritam gitara Za Gorana se tada interesovao i sastav Pro arte, ali mu njihovo viđ enje soul muzike nije bilo primamljivo Leta 1969 godine odlaze na tezgu u dubrovač ki Splendid bar gde svira­ju klasič an repertoar za turiste. Pred leto su ostali bez Ismete Dervoz koja je napustila grupu i posvetila se fakultetu Ipak, uoč io ih je Italijan Renato Pać ifiko i ponudio im da dva meseca sviraju u njegovom klubu u Napulju U tu avanturu su se upustili poč et­kom 1970 godine uvež bavš i progresivni re­pertoar na tragu Dž imi Hendriksa i grupe Cream. Međ utim, posle prvih svirki Renato ih je vidno razoč aran uputio da sviraju kazač ok i slič no, kao u Dubrovniku Uoč i isteka prvog dvomeseč nog ugovora Edo Bogeljić se vratio u Sarajevo i Goran prvi put prelazi na solo gitaru. Kao basista angaž ovan je jedan italijanski muzič ar, a kada je on odus­tao, leta 1970 godine Goran i Ž eljko pozi­vaju Zorana Redž ić a (rođ en 29. januara 1948 godine u Sarajevu) koji je u to vreme svirao u sastavu Č ič ci. Zoran je doveo i kole­gu iz grupe, bubnjara Milica Vukaš inović a (rođ en 9. marta 1950. godine u Beogradu) I kada su se sva č etvorica naš la na okupu, stvari su krenule u sasvim drugom pravcu Kodeksi su do tog trenutka sasvim solidno ž iveli, svirali su u dva kluba, drž ali se komer­cijalnog repertoara i stekli redovnu publiku Milić Vukaš inović ih je sve inficirao novim viđ enjem muzike Poč eli su da sviraju u skla­du sa onim š to su tada snimali Led Zeppelin i Black Sabbath. Dve nedelje po njegovom dolasku, dobili su otkaz na svim mestima na kojima su svirali.

Bez angaž mana, sa neš to uš teđ evine, ostali su na ostrvu Kapri Pozvani su da svo­ju novu muzič ku koncepciju predstave u jed­nom klubu na ostrvu Iskia Po završ etku leta, prestaje i taj angaž man. Vrać aju se u Napulj gde jedva prež ivljavaju Postupno se iz te kombinacije sve viš e izdvajao Ž eljko Bebek. Prvo su ga naterali da prestane da svira ritam gitaru, jer to viš e nije bilo u modi Bebek se teš ko prilagođ avao novom materi­jalu, a i pevač ki je za njega bilo sve manje mesta On bi otpevao uvod a zatim bi osta­la trojica improvizovala po pola sata Uz to, Milić je sve č eš ć e pevao Polovinom jeseni 1970. godine Bebek se uvređ en vratio u Sa­rajevo. Samo godinu dana ranije bio je stub Kodeksa, da bi razoč aran otiš ao kao viš ak Njih trojica su nastavili da nastupaju kao Mić a, Goran i Zoran. Krajem godine po njih su doš li Goranova majka i Zoranov brat Fadil (basista lndexa) i vratili ih kuć i.

Do leta 1971. godine nastavili su da nas­tupaju kao Mić a, Goran i Zoran a onda je Milić Vukaš inović otiš ao u London. Goran upisuje filozofiju a ujesen 1971. godine gi­tarista Ismet Arnautalić ga poziva da formi­raju grupu Jutro u kojoj su se naš li Zoran Redž ić, bubnjar Gordan Matrak i pevač Zlatko Hodnik. U Jutru se Goran prvi put ogleda kao kompozitor lako punih godinu dana nije govorio sa Bebekom, kada su po­č etkom 1972. godine dobili termine u studi­ju, Goran se odluč io da pozove starog pevač a. Snimili su " Patim, evo deset dana" koja se pojavila na B-strani singla grupe Jutro. A-stranu je zauzela danas zaboravljena " Osta­jem tebi" koju je na Š lageru sezone pevao Zlatko Hodnik. Pesmu " Patim, evo deset dana" Bregović je kasnije uvrstio na debi album Bijelog dugmeta. Odmah po sni­manju singla, Bebek je otiš ao u JNA, ali su oni č ekali na njegov povratak.

Tokom Bebekovog boravka na vanrednom odsustvu snimili su još č etiri pesme: " Kad bi' bio bijelo dugme", " U subotu mala", " Na vrh brda vrba mrda" i " Hop-cup" od kojih su se prve dve, poč etkom 1973. godine po­javile na singlu Nezadovoljan muzič kim pravcem kojim se Jutro kreć e, Ismet Arnau­talić ih je napustio krajem 1972. godine i sa sobom odneo pravo na ime grupe Oko tog autorstva su se preganjali tokom 1973 godine, a tada su grupi pristupili bubnjar Goran Ipe Ivandić (rođ en 10. decembra 1955. godine u Vareš u) koji je pre toga svirao u sastavu Rok i klavijaturista Vlado Pravdić (rođ en 6 decembra 1949. godine u Sara­jevu) koji je preš ao iz lndexa. Sredinom godine, posle svađ e, grupu je napustio Zoran Redž ić, a njega je zamenio Jadranko Stanković

Za novo ime su se odluč ili relativno lako. Buduć i da je u Ljubljani već delovao sastav pod imenom Jutro, a i publika ih je znala po pesmi " Kad bi' bio bijelo dugme", odabran je taj vizuelno zgodan simbol i grupa je zvanič no krš tena Bjelo dugme 1. januara 1974. godine. U to vreme su u studiju sarađ ivali sa Batom Kostić em, gitaristom YU gru­pe. Goran je kasnije isticao kako je ta saradnja puno uticala na njegovu dalju muzič ku orijentaciju, posebno kada je upotreba folka bila u pitanju

Nove snimke " Top" i " Ove ć u noć i nać i blues" ponudili su upravo osnovanom sara­jevskom Diskotonu. Tadaš nji muzič ki ured­nik Slobodan Vujović ih je odbio uz obja­š njenje da su pretrpani i da ć e morati da sač ekaju bar pola godine do objavljivanja singla. Nestrpljivi, istog dana su potpisali petogodiš nji ugovor sa Jugotonom Ta loš a procena Diskotona predstavlja najveć i pos­lovni kiks u istoriji jugoslovenske diskogra­fije. Ž eljko Bebek odluč uje da napusti posao u Savezu zajednica socijalnog osiguranja Bosne i Hercegovine i da, iako ož enjen i sa malim detetom, krene u rizič nu avanturu. U poč etku su pretež no svirali u manjim grado­vima, posebno u Zenici Kada su shvatili da im basista Jadranko Stanković ne odgovara, otpustili su ga i marta 1974 godine pozvali Zorana Redž ić a Sledeć i singl sa pesmama " Glavni junak jedne knjige" (tekst je napisao pesnik Duš ko Trifunović) i " Bila mama Kukunka, bio tata Taranta" gotovo istovremeno su te 1974. godine objavili Jugoton i Diskoton jer je Bregović, suprotno uobič ajenim pravi­lima poslovanja, potpisao i sa Diskotonom ugovor za singl. To im je donelo dobrodoš lu guž vu u š tampi i pomoglo prodaju ploč e. Prvi već i nastup imali su na BOOM festivalu u Ljubljani 10. maja 1974. godine kada su predstavljeni kao nove nade. Tog leta su svi­rali u hotelu Croatia u Cavtatu i pripremili materijal za prvi album. Treć i singl sa pes­mama " Da sam pekar" i " Selma" (autor teks­ta pesnik Vlado Dijak), objavljuju 30. avgusta 1974 godine i on predstavlja prelomni trenutak njihove karijere Obe pesme ih izba­cuju u prvi plan Tokom septembra su svirali kao predgrupa Jugoslovenskoj pop selekci­ji Tihomira Asanović a, a oktobra u ljubljan­skom studiju Akademik za dvadesetak dana snimaju debi album " Kad bi' bio bijelo dug­me" koji je objavljen već krajem novembra. Pre tog znač ajnog događ aja, 9. novembra uč estvuju na Skopskom festivalu, gde izvode pesmu izvesnog Grigora Koprova. U ž elji da se uoč i ploč e š to viš e pojavljuju u medijima, pretrpeli su najveć u bruku u karijeri, kako je kasnije objaš njavao Bregović. Bebek je neveš to pevao na makedonskom a sindikalni festival nikako nije bio okruž enje za njih. Sledeć e več eri nastupili su u beogradskom Domu sindikata na rođ endanskoj proslavi tada kultne emisije Radio Beograda " Več e uz

radio", gde su uz Pop maš inu, Smak i Crne bisere, napreč ac osvojili publiku U to vreme već rade sa agilnim zagrebač kim menadž e­rom Vladimirom Mihaljekom i on im organizuje da 16. novembra sviraju u Sarajevu na oproš tajnom koncertu Korni grupe Pet­naest hiljada okupljenih ljudi doč ekalo ih je sa oduš evljenjem Bilo je sasvim oč ekivano š to je debi album od samog poč etka zabelež io odlič nu prodaju Zapakovan u provoka­tivan omot Dragana S Stefanović a, koji ć e i ubuduć e biti zaduž en za njihova diskograf­ska ruha, album je doneo seriju prijemč ivih pesama koje je zagrebač ki novinar Draž en Vrdoljak krstio kao pastirski rock. Stefanović ev omot je kasnije uvrš ć en u englesko izdanje knjige koja predstavlja petsto najuspeš nijih omota sveta Promuć urni Mihaljek krajem februara 1975. godine organizuje Kongres rock majstora na kome su predstavljena č etvorica najboljih domać ih gitarista. Buduć i da je iza svega stajao Jugoton i Mihaljekova ž elja da pogura Bijelo dugme, cela akcija je bila tome podređ ena. Nezvanič no, na takmič enju je pobedio Radomir Mihajlović Toč ak, ali kako on nije bio Jugotonov izvođ ač, nije uvrš ć en u č etvorku naj­boljih Tu su se naš li Vedran Bož ić iz sastava Time, Josip Boč ek (ex Korni grupa), Bata Kostić iz YU grupe i, naravno Bregović. Svako od njih je snimio jednu stranu na duplom albumu " Kongres rock majstora" (Jugoton 1975) Bregović se opredelio da radi sa svo­jom grupom a pratio ga je i Zagrebač ki gu­dač ki kvartet Tu su se naš le pesme " Ima neka tajna veza" (na tekst Duš ka Trifunović a), " I kad prođ e sve, pjevat ć u i tad", " Znam za jedno tiho mjesto" i instrumental " Minijatu­ra za moju majku". Č etvorka je krenula i na turneju a pratili su ih č lanovi YU grupe, bez gitariste Dragog Jelić a koji je tada bio u JNA. U to vreme Dugme je objavilo singl sa pesmom " Da mi je znati koji joj je vrag" a zatim su krenuli na iscrpnu jugoslovensku turneju

Već u proleć e 1975 godine važ ili su za naj­popularniji jugoslovenski sastav

Uoč i snimanja druge ploč e povukli su se u selo Borike u Istoč noj Bosni na visinske pripreme Razrađ ivala se ploč a koja je morala da potvrdi kako prvi uspeh nije bio sluč ajan. Album " Š ta bi dao da si na mom mjestu" sniman je tokom novembra 1975 godine u Londonu sa producentom Nilom Harisonom (Neil Harrison). Bas gitaru je svi­rao Ž eljko Bebek, jer je Zoran Redž ić uoč i snimanja teš ko povredio prst leve ruke. Tekst za naslovnu pesmu napisao je Duš ko Trifu­nović, a autor ostalog materijala bio je Bre­gović. Udarni hitovi bili su " Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac", " Doš ao sam da ti kaž em da odlazim", " Ne gledaj me tako i ne ljubi me viš e" Upakovana u raskoš an omot, ploč a je imala već u cenu od uobič ajene, pa ipak je za kratko vreme otiš la u tiraž u već em od 200 000 primeraka Zbog njih je Jugo­ton izumeo dijamantsku ploč u jer su prvi dostigli tako visoke tiraž e Odmah po objav­ljivanju ploč e odlaze na turneju po Kosovu i Makedoniji Umesto Zorana Redž ić a, bas svi­ra Mustafa Kurtalić. Najavljuju veliki koncert za Novu Godinu u beogradskoj Hali sporto­va uz Pop maš inu, Buldož er i Cod. lako je krenula intenzivna reklama, koncert je bez objaš njenja otkazan. Grupa je bila pozvana da za Novu Godinu svira drugu Titu u Hrvat­skom narodnom kazališ tu. Dež urni iz pro­tokola prekinuli su njihov nastup posle neko­liko minuta jer su se prepali glasne muzike. Buduć i da je Zoran Redž ić otiš ao u JNA, u grupu je stigao Ljubiš a Rač ić gitarista i vođ a grupe Formula 4. Rač ić je dobio ulogu pri­vremenog basiste, a prvi zadatak mu je bila jugoslovenska turneja U Sarajevu ih je gle­dalo 15 000 mladih, a u Beogradu su tri puta prodali halu Pionir š to pre njih niko nije izveo. " Dugmemanija", kako su je tada nazi­vali, uzela je pun zamah a po novinama su se rasplamsale polemike za i protiv. Marta meseca 1976. godine u izdanju PGP RTB, pojavio se retrospektivni album Gorana Bregović a na kome su se naš li prvi snimci grupe Jutro, ali i pesme koje je uradio za Zdenku Kovač ič ek, Biseru Veletanlić i Jadranku Stojaković. Poč etkom aprila 1976 godine č lano­vi grupe su se spremali da sviraju naš im ise­ljenicima u Americi. Doduš e, posumnjali su da je u tu organizaciju umeš ana i hrvatska emigracija. Od koncerata su odustali, ali ne i od odlaska u Ameriku. Tamo su snimili Ipetov singl sa pesmama " Dž ambo" i " Vatra" i Bebekov sa pesmama " Milovan" i " Good-bye, Amerika" Juna meseca č lanovi grupe odlaze na radnu akciju " Kozara 76" š to je bio vest Bregovicev odgovor na sve kritike o prozapadnoj orijentaciji. Bregović, Bebek i Rač ić su se sa radne akcije vratili okić eni udarnič kim znač kama. Poč etkom jeseni u JNA su otiš li Ipe Ivandić i Vlado Pravdić, a na njihova mesta su regrutovani Milić Vukaš inović iz lndexa, dok je prelazak Laze Ristovskog iz grupe Smak odjeknuo kao fudbalski transfer. Treć i album su opet pripre­mali u Borikama. Ploč a je prvobitno trebalo da se zove " Sve se dijeli na dvoje, na tvoje i moje" po pesmi Duš ka Trifunović a koju je svojevremeno pevala Jadranka Stojaković. Bregović na taj tekst nije stigao da napravi muziku, pa je smislio naslov albuma " Hoć u, bar jednom da budem blesav". To nije odgo­varalo Jugotonu pa je nađ ena kompromisna varijanta " Eto! Baš hoć u! " Album je opet sni­man u Londonu, producent je bio Nil Harison, a bas je svirao Bebek. Album je u jav­nost stigao 20. decembra 1976 godine Na ploč i se naš la ambiciozna balada " Sanjao sam noć as da te nemam", kao i " Loš e vino" iz repertoara Zdravka Č olić a (muzika Bre­gović, tekst Arsen Dedić), jednostavna " Niš ta mudro" i folklorom inspirisane " Slatko li je ljubit tajno" i " Dede, bona, sjeti se, de, tako ti svega". U međ uvremenu je Ljubiš i Rač ić u dozlogrdilo da svira velike koncerte za mali honorar, pa je traž io poviš icu. Dobio je otkaz. Zamenio ga je Sanin Karić (ex Teš ka industrija). Njih petorica aprila 1977 godi­ne odlaze na turneju po Poljskoj gde su održ ali devet koncerata Najavljivani kao " Vodeć a jugoslovenska grupa mladog pokoljenja" izazvali su oduš evljenje publike nena­viknute na glamurozni rock.

Po povratku, grupi su se priključ ili Zoran Redž ić koji je odsluž io vojsku i Ipe Ivandić jer je privremeno proglaš en nesposobnim za vojnika. Jugoslovenska turneja nije tekla glatko, koncerte su pratili tehnič ki proble­mi, a publika se nije odazivala u istom bro­ju kao prethodne godine Grupu su razjedali unutraš nji sukobi, a kada su prekinuli turne­ju po jadranskoj obali, sasvim ozbiljno je poč elo da se govori kako su pred raspadom. Otkazani su koncerti u Zagrebu i Ljubljani na kojima je trebalo da se snima ž ivi album. Kritike koncerata su bile uzdrž ane i grupi je prvi put posle č etiri godine krenulo slabije

Trebalo je smisliti neš to veliko Po ideji novinara Petra Popović a odluč eno je da 28 avgusta 1977. godine, kao oproš taj pred Goranov odlazak u JNA, održ e besplatan koncert kod beogradske Hajduč ke č esme. Goran je na tom mestu već nastupao sa grupom Jutro maja 1973. godine kada je Pop maš ina organizovala besplatan koncert, tako da je bio svestan pogodnosti prostora. Te več eri poseta je prevaziš la i najoptimistič kije planove organizatora. Procene su se kretale od 70 000 do 100 000 mladih, oku­pljenih na proplanku u Topč ideru, š to je u svakom sluč aju bio najveć i skup poklonika u dotadaš njoj domać oj istoriji rock muzike. Posle predgrupa Zdravo, Tako, Leb i sol i drugih, na binu je izaš lo Bijelo dugme, odsvi­ralo uspeš an koncert i izaš lo iz krize. Deo te atmosfere zabelež en je u filmu " Nije nego" reditelja Mić e Miloš ević a Ispostavilo se da audio snimci sa nastupa tehnič ki nisu odgo­varali za ž ivu ploč u, pa su 25. oktobra iste godine u sali Đ uro Đ aković u Sarajevu odra­dili još jedan nastup. Ti snimci uvrš ć eni su na album " Koncert kod Hajduč ke č esme". Naslov je delimič no opravdan jer su za ploč u koris­tili reakciju publike kod Hajduč ke č esme.

Po završ etku miksovanja koncertne ploč e, Bregović je otiš ao u vojsku u Niš. Bila je to pauza za grupu, ali ne i za njene č lanove. Ž eljko Bebek je juna 1978. godine objavio solo album " Skoro da smo isti" inspirisan simfo rockom. Snimio ga je sa bubnjarom Đ iđ ijem Jankelić em (ex Formula 4 i Č isti zrak), gitaristom Edom Bogeljić em, klavijaturistom Nevenom Pocrnjić em i uz uč eš ć e Filharmonije. Ploč a je naiš la na ravnoduš an prijem kritike i publike. Laza i Ipe su uz po­moć gitariste Vlatka Stefanovskog, basiste Zlatka Holda, pevač a Gorana Kovač ević a, tekstopisca Ranka Bobana i Ipetove sestre Gordane, snimili u Londonu album " Stiž emo" koji se pojavio septembra 1978. godine. Po­neseni svojim radom, uz dosta teš kih reci po š tampi, oprostili su se od Bijelog dugmeta. Upravo zbog toga Dugme nije sviralo na rock več eri tradicionalnog susreta jugoslovenskog stvaralaš tva mladih " Mladost Sutjeske" 11 juna iste godine Uz obrazlož enje da Bregović a nisu pustile vojne vlasti, na Tjentistu su se kao posmatrač i pojavili samo Bebek i Redž ić Zato je Bregović stigao u Sarajevo nekoliko dana kasnije da na Devetom Kongresu SSO Bosne i Hercegovine pri­mi plaketu u ime grupe.

Uoč i objavljivanja albuma " Stiž emo", 10. septembra 1978. godine uhapš en je Ipe Ivandić zbog posedovanja haš iš a Optuž nica je obuhvatila i ostale sa albuma " Stiž emo". Ipe je dobio tri godine zatvora, Goran Kovač ević, godinu i po. Ranko Boban, godi­nu a Zlatko Hold, š est meseci. Zbog speci­fič nog psihič kog stanja, Ipe je na izdrž ava­nje kazne otiš ao tek poč etkom 1981 godi­ne. U jesen 1978 godine grupa se pojač ana novim č lanom Đ iđ ijem Jankelić em i povrat­nikom Vladom Pravdić em okupila u Niskoj Banji gde su sa Goranom započ eli pripreme za novu ploč u. Kada su ih oficiri provalili, zabranili su Goranu izlaske iz kasarne, tako da su se u Sarajevu okupili tek 1 novembra 1978 godine, po njegovom izlasku iz vojske. U Studio V Radio Beograda uš li su već poč et­kom januara sledeć e godine. Objavljivanje albuma " Bitanga i princeza" pratila je serija cenzorskih poteza Jugotona Odbijen je omot Dragana Stefanović a zbog " vulgar­nosti" Nije prihvać ena fotografija na kojoj ž enska noga š utira muš karca u kritič no po­lje izmeđ u nogu. Ploč u je na kraju upakovao kuć ni dizajner Jugotona I. Ivezić. Iz pesme " Ala je glupo zaboravit njen broj" izbač ena je psovka " Koji mi je moj". Iz ključ ne balade " Sve ć e to, mila moja, prekriti ruž ­marin, snjegovi i š aš ", stih " A Hrist je bio kopile i jad" promenjen je u " A on je bio kopile i jad". Po obavljenim intervencijama ploč a se pojavila polovinom marta 1979. godine i proglaš ena je njihovim prvim, zaista zrelim albumom. Urbana, potpuno liš ena folk uticaja, na tragu Egziperijevog " Malog princa" donela je pored navedenih pesmama " Na zadnjem sjediš tu mog auta", " Bitan­ga i princeza", " Ala je glupo zaboravit njen broj" i emotivne balade " Kad zaboraviš juli" i " Ipak pož elim neko pismo" u kojima su ih pratili simfonijski orkestar i hor. Aranž man za " Sve ć e to......" napisao je Ranko Rihtman a za " Kad zaboraviš juli" Vojkan Borisavljević. Produkciju je radio Nil Harison Ploč a je tiraž no oborila prethodne rekorde, a kritič ari lista " Zdravo" proglasili su je ploč om godi­ne Shodno tome i turneja je bila uspeš na U Beogradu su pet puta prodali halu Pionir a sav prihod su uplatili postradalima od zem­ljotresa u Crnoj Gori Na velikim koncertima ih je pratio hor " Branko Krsmanović " i sim­fonijski orkestar. Na stadionu JNA 22. sep­tembra organizovali su koncert pod nazivom Rock spektakl 79. Uz brojne predgrupe: Opus, Suncokret, Siluete, Parni valjak, Gene­racija 5, Kako (kasnije Piloti), Prljavo kaza­liš te, YU grupa. Revolver (iz Trsta), Metak, Boomerang, okupili su oko 70 000 posetilaca U to vreme Goran je prvi put radio mu­ziku za film i to za " Lič ne stvari" Aleksandra Mandić a. Pesme " Pristao sam bić u sve š to hoć e" (tekst Duš ko Trifunović) i " Š ta je, tu je" naš le su se i na singlu. Tokom 1980 godine grupa je bila na raspustu, a Goran je pre­tež no boravio u Parizu. Krajem iste godine objavili su ploč u " Dož ivjeti stotu" nastalu pod uticajem novog talasa. Ploč u je prvi put pro­ducirao Bregović, š to ć e kasnije redovno č ini­ti. Sem pesama " Pristao sam, bić u sve š to hoć e" i " Pjesma mom mlađ em bratu" ostale su u duhu novog vremena. U temama " Ha ha ha" i " Tramvaj kreć e (ili kako biti heroj u ova š ugava vremena)", Bregović prvi put nudi politič ku obojenost, š to je takođ e bila karakteristika novotalasnih sastava. Turneju po Jugoslaviji započ eli su 24 februara u Sarajevu a završ ili je 5. aprila u zagrebač kom klubu Kuluš ić gde su snimili drugi koncertni album. LP je pod nazivom " 5 april '81." š tampan u ogranič enom tiraž u od 20 000 primeraka i sem starih pesama, tu se naš la obrada hita lndexa " Sve ove godine". U Beo­gradu su te godine svirali u viš e navrata. Pored dva promotivna koncerta u Pioniru, poč etkom septembra su se pojavili na rock festivalu na Hipodromu a odsvirali su tri nas­tupa uoč i i posle Nove Godine u hali Pinki. Poč etkom 1982. godine svirali su u Austriji, u Insbruku u okviru manifestacije na kojoj je buduć i domać in zimske Olimpijade bio u poseti bivš em Na povratku su im na carini zaplenili opremu i odrezali prilič no visoku kaznu Da bi se finansijski potkrpili, tokom jula i avgusta 1982 godine održ ali su turne­ju po Bugarskoj na kojoj su odsvirali č etrde­set jedan koncert. Procenjuje se da ih je tokom tih mesec i po dana videlo preko 120 000 ljudi. Buduć i da je Đ iđ i Jankelić apri­la meseca otiš ao u JNA, na turneji je za bub­njevima sedeo Garabet Tavitjan, bivš i č lan grupe Leb i sol Po izlasku iz zatvora, grupi se krajem 1982. godine pridruž io Ipe Ivandić. U isto vreme u javnosti se pojavila infor­macija da je Bregović izbač en iz Saveza komunista Jugoslavije zbog toga š to nije dolazio na sastanke pri mesnoj zajednici. Buduć i da je ideja komunizma već bila u opadanju taj sluč aj nije naneo nikakve š tete grupi. Poč etkom 1983 godine Bregović je uz Dugme i pesnika Duš ka Trifunović a sni­mio ploč u za decu " A milicija trenira stro­goć u" Prvobitno je bilo zamiš ljeno da na njoj peva Seid Memić Vajta (ex Teš ka industrija), ali kako je on bio zauzet, tu ulogu je obavio deč ak Ratimir Borš ić Raca. Na ploč i su se naš le pesme za TV emisiju " Nedjeljni zabavnik" Februara 1983 godine grupa je objavila album " Uspavanka za Radmilu M,." kojim je Bregović planirao da se oprosti od publike i da posle turneje rasformira grupu Kao gost, na snimanju je uč estvovao Vlatko Stefanovski. Š tos pesma bila je " Kosovska" otpevana na albanskom jeziku, intrigantna zbog rovitog politič kog stanja na Kosovu. U ostalim pesmama Bregović se bavio muzi­č kim fazama kroz koje je grupa prolazila to­kom karijere.

Planirano je bilo da koncert na beograd­skom Sajmiš tu 24. aprila bude poslednji, ali je izuzetan odziv publike naveo Bregović a da odustane od prekida rada. Pred kraj turneje, 16. maja u Beogradu su odradili klupski koncert u SKC-u. Po obič aju, grupa je opet dobila duž i odmor, a Goran je otiš ao na put oko sveta. Za to vreme Bebek je sni­mio drugi solo album " Mene tjera neki vrag" i zvanič no je napustio grupu 23 aprila 1984 godine Novi pevač postao je Mladen Vojič ić Tifa (rođ en 17 oktobra 1960. u Sarajevu) koji je pre toga bio u grupama Top i Teš ka in­dustrija Razmiš ljalo se i o Alenu Islamović u, ali je on odluč io da ostane u Divljim jago­dama jer se pribojavao da ć e se Bebek ipak vratiti u grupu Dugme je sa Tifom provelo leto u Rovinju gde su uvež bavali novi materijal.

Preduzimljivi Bregović je u to vreme sa Zdravkom Č olić em u Sloveniji osnovao izda­vač ku kuć u Kamarad a kao distributer nove ploč e dogovoren je Diskoton. Album se pojavio decembra 1984. godine. Nazvan je jednostavno " Bijelo dugme" a na omotu nema slike č lanova grupe, već je objavljena reprodukcija slike Uroš a Predić a " Kosovka devojka". Ploč a opet predstavlja folk orijentisanog Bregović a, a gosti su Orkestar naro­dnih instrumenata RTV Skoplje, Ladarice, ali i Bora Đ orđ ević (sa Bregović em i Tifom peva u " Pediculis pubis" i koautor je teksta) Lazar Ristovski posle snimanja ponovo postaje punopravni č lan grupe. Provokativnost je ovog puta iskazana u obradi himne " Hej, Sloveni", š to je posredno pokrenulo č itav talas jugoslovenstva kod drugih sarajevskih grupa. Preradio je i svoju staru pesmu " Š ta ć u, nano, dragi mi je ljut" koju je svojevre­meno uz pratnju YU grupe snimila Bisera Veletanlić Uz novi tekst i aranž man, pod nazivom " Lipe cvatu" postala je najveć i hit sa nove ploč e. Svoj dug ž ivot imale su i " Padaju zvijezde", " Laž eš ", " Da te bogdo ne volim" i " Jer kad ostariš " Tiraž ploč e i poseta na turneji su, po obič aju, premaš ili prethodne brojke Posle koncerta na Sajmiš tu opet su se vratili u SKC. Klupske nastupe imali su i u zagrebač kom klubu Moš a Pijade kao i u sarajevskoj Slozi. Pod pritiskom ozbiljnih profesionalnih obaveza i teretom iznenadne slave, Tifa 1. oktobra 1985 godi­ne napuš ta Dugme i odlazi u Gabelu na dosluž enje vojnog roka. Sa Dugmetom je pos­lednji put nastupio 2. avgusta na koncertu u Moskvi kada su Sarajlije uz Bajagu i Instruktore predstavljali domać i rock na Svetskom festivalu omladine i studenata

Novi pevač postaje Alen Islamović koji je u međ uvremenu napustio Divlje jagode, razoč aran njihovim neuspesima u Engleskoj. Na novoj ploč i " Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo", Bregović je kao gosta planirao Vič e Vukova, pevač a zabavne muzike iz š ezde­setih godina koji je zbog nacionalizma bio na crnoj listi. Ipak, ideja je bila previš e pro­vokativna za to vreme i od nje se odustalo. Na omotu je trebalo da se nađ e slika " Dve godine garancije" Mić e Popović a, ali kako je on u to vreme još uvek slovio za disidenta, i to je palo u vodu. Na kraju se na omotu naš la kineska propagandna slika koja prikazuje moderni revolucionarni ples. Ploč u otvara snimak na kome partizan i narodni heroj Svetozar Vukmanović Tempo u pratnji Gorana Bregović a i š tić enika doma za napuš tenu decu " Ljubica Ivezić " iz Sarajeva, peva staru revolucionarnu temu " Padaj silo i nepravdo". U vreme narastajuć eg nacionali­zma Bregović je te 1986. godine ponudio još jednu ploč u inspirisanu jugoslovenstvom. Sem politič ki obojenih, tu se naš ao i instant hit " Hajdemo u planine" kao i balade " Noć as je k'o lubenica pun mjesec iznad Bosne", " Te noć i kad umrem kad odem kad me ne bu­de", " Ruž ica si bila, sada viš e nisi" i druge. Verovatno je suviš no spominjati da je i ova ploč a odlič no proš la kod publike. Na kon­certu na beogradskom Sajmiš tu sa njima je nastupala i operska pevač ica Dubravka Zubović. Dupli ž ivi album " Mramor, kamen i ž eljezo", snimljen na turneji, pojavio se po­č etkom oktobra 1987. godine. Naslovna pesma je obrada starog hita iz repertoara zagrebač ke grupe Roboti Na ploč i se naš lo š esnaest pesama koje daju uvid u biografi­ju grupe: od prvih singlova, do poslednjeg studijskog albuma. Pesma " A milicija trenira strogoć u" poč inje verzijom " Internacionale", a u uvodnim taktovima " Svi marš na ples" Alen Islamović uzvikuje " Bratstvo! Jedinst­vo! " Verovatno zbog toga stoje bilo planirano da na koncertima tu pesmu peva na jezicima naroda i narodnosti Jugoslavije. Posle te turneje grupu sasvim tiho napuš ta Vlado Pravdić i posveć uje se poslu sa kom­pjuterima. Sa grupom se još nekoliko puta pojavio na velikim koncertima Krajem 1988. godine izaš ao je album " Ć iribiribela" koji je na omotu imao crtež Nojeve barke, Najveć i hit bila je pesma " Đ urđ evdan". Iskoristivš i stih Đ orđ a Balaš ević a " A ja nisam s onom koju volim" i staru cigansku temu, a u prat­nji orkestra Fejata Sejdić a, Bregović je ovom obradom zaludeo publiku napravivš i kafanski hit za sva vremena. Provokacija je bila smeš tena u pesmi " Lijepa naš a" koja je kombinovana sa " Tamo daleko". Na snimanju ploč e, kao gosti su se pojavili Hor srpske pravoslavne crkve, Prvo beogradsko pevač ko druš tvo, Klapa Trogir, bubnjar Vlada Golubović i basista Nenad Stefanović Japanac. Album je imao još pesama koje su se publi­ci brzo uvukle pod kož u: " Evo zakleć u se", " Napile se ulice", " Ako ima boga", " Š ta ima novo"

Poč etkom 1989 godine polaze na dvomeseč nu turneju koja je trebalo da traje do 1. aprila. Međ utim, posle koncerta u Derventi 15. marta Alen Islamović, ne obavestivš i nikog, odlazi u rodni Bihać da se leci zbog konstantnih bolova u bubregu. Turne­ja se naglo prekida, a niko još ne shvata da je to poslednji koncert u karijeri Bijelog dug­meta. Otkazuju koncerte u Kini i Sovjetskom Savezu, a Bregović odlazi u Pariz ostavljajuć i situaciju otvorenom za nagađ anja. Po napu­š tanju grupe, Alan objavljuje solo LP " Haj, nek se č uje, haj nek se zna" (Jugoton 1990) u produkciji Nikš e Bratoš a.

U proleć e 1990 godine izlazi kompilaci­ja balada " Nakon svih ovih godina" nastalih u periodu od 1983 do 1988 godine TV Beo­grad marta 1994. godine emituje seriju od č etiri jednosatne emisije o Bijelom dugmetu snimljenu povodom dvadeset godina od objavljivanja njihovog prvog singla. U isto vreme pojavljuje se i dupli kompilacijski album " Ima neka tajna veza". Na omotu je reprodukcija slike " Radost bankrota" Dra­gana Maleš ević a Tapija

Bregović u međ uvremenu nastavlja izu­zetno uspeš nu karijeru filmskog kompozi­tora koju je započ eo radovima na filmovi­ma " Kuduz" i " Dom za veš anje". Ž eljko Bebek se po izbijanju rata preselio u Zagreb gde je nastavio karijeru i predvodi Bebek bend. Zoran Redž ić je u Finskoj, a Mladen Vojič ić Tifa je do 1995. bio u Sarajevu da bi potom preš ao u Nemač ku gde je oformio Tifa Band. Ipe Ivandić je po izbijanju rata preš ao u Beo­grad gde je tragič no nastradao 13. januara 1994 godine. Alen Islamović je nastavio ka­rijeru kao solista. Bivš i Jugoton, sada Croatia Records objavili su na diskovima već i deo Ploč a Bijelog dugmeta kao i kompilacije " Sanjao sam noć as da te nemam (balade)" i " Rock & Roll-najveć i hitovi 74-88".

 


Ïîäåëèòüñÿ ñ äðóçüÿìè:

mylektsii.su - Ìîè Ëåêöèè - 2015-2024 ãîä. (0.011 ñåê.)Âñå ìàòåðèàëû ïðåäñòàâëåííûå íà ñàéòå èñêëþ÷èòåëüíî ñ öåëüþ îçíàêîìëåíèÿ ÷èòàòåëÿìè è íå ïðåñëåäóþò êîììåð÷åñêèõ öåëåé èëè íàðóøåíèå àâòîðñêèõ ïðàâ Ïîæàëîâàòüñÿ íà ìàòåðèàë