Haustor

(Zagreb)

Osnova grupe nastala je 1977. godine kada su Darko Rundek (rođ en 1956.) i Srđ an Saher (rođ en 1956.) osnovali neformalnu grupu Komuna sa kojom su nekih dve go­dine neobavezno svirali. U to vreme Rundek je studirao knjiž evnost, pisao je za novine o pozoriš tu, a jedno krać e vreme bio je ured­nik kulturne rubrike Studentskog lista. Haustor je nastao 1979. godine u postavi: pevač i povremeni gitarista Darko Rundek, basista Srđ an Saher, bubnjar Boris Lajner i gitarista Ozren Š tiglić U poč etku su vež bali u pros­torijama avangardnog pozoriš ta Kugla glu­miš te sa kojima su tesno sarađ ivali.

Na samom poč etku karijere Boris Lajner je paralelno svirao sa njima i sa grupom Azra, sve dok u Haustor nije doš ao bubnjar Zoran Periš ić. Ubrzo su se grupi priključ ili saksofonista Damir Prič a, klavijaturista Zoran Vuletić i trombonista Nikola Santro Zahva­ljujuć i pomoć i Draž ena Vrdoljaka, 1980 godine za Radio Zagreb snimaju dve pesme, a " Moja prva ljubav" brzo postaje hit. Iste godine nastupaju na Omladinskom festivalu u Subotici gde ostavljaju odlič an utisak. Autorski spoj Rundeka koji je studirao i rež iju na Kazališ noj akademiji, i Sahera koji je izuč avao etnologiju, doneo je sasvim speci­fič an amalgam na tadaš njoj muzič koj sceni. Rundek je ponudio š iroka interesovanja, a svoj nastup obojio teatralnoš ć u, pantomi­mom i asocijativnom š minkom. Saher je pre Haustora svirao sa Branimirom Š tulić em, a svoj muzič ki sklop zasnovao je na iskustvima strane i domać e etno muzike. Š iroko polje novog talasa omoguć ilo im je da svoje ide­je neometano realizuju. Poč etkom 1981. go­dine snimaju prvi singl tako š to za pesmu " Moja prva ljubav" bubnjeve svira Lajner a za " Pogled u bolju buduć nost" Periš ić. Zatim nastupaju na koncertu u beogradskom Do­mu omladine u okviru " Pozdrav iz Zagreba" i prolaze bolje nego Prljavo kazališ te koje je posle njih sviralo. Već u proleć e dobijaju novog bubnjara, Srđ ana Gulić a, sa kojim rade debi album " Haustor". Na ploč i su se naš le dinamič nije Rundekove pesme " Radio", " Mijenjam se" i pomalo mistič ne i pshodelič ne Saherove " Duhovi", " Crni zbir" i " Lice". Saherov hit " Moja prva ljubav" je i na albu­mu centralni događ aj, diskretno inspirisan pripovetkom " Devojke u letnjim haljinama" Irvina Š oa. On se autorski ogleda u lič noj i nostalgič noj " 60.-65„" Na ploč i se nije poja­vila pesma " Radnič ka klasa odlazi u raj" jer je navodno bila nepodobna. U Jugotonu su pred samo objavljivanje pl6č e odluč ili da pesmu odstrane, tako da je već odš tampan omot prepravljan. Produkciju albuma radio je Husein Hasanefendić i u nekoliko pesama je odsvirao gitaru.

Debi ploč om, bogatom svež im idejama i efektnim koncertima, vrlo brzo su se namet­nuli kao jedan od č etiri vodeć a zagrebač ka benda iz perioda novog talasa. Tako sa grupom Š arlo akrobata sviraju ispred Gang Of Four na zagrebač kom Bijenalu Krajem 1981. godine objavljuju singl na kome su pored pesama " Zima", " Majmun i mjesec" i " Capri", posveć ena njihovom saksofonisti Damiru Prici Capriju.

Pripreme za drugu ploč u prekida njihov odlazak u JNA februara 1982 godine Rad nastavljaju poč etkom 1983. godine u postavi Rundek, Saher, Prič a, Gulić i novopridoš li gitarista Zoran Zajec Uz saradnju bogate duvač ke sekcije i u produkciji Ž eljka Bro­darica Jappe snimaju ključ ni album " Treć i svi­jet". Ploč a precizno razvija njihovo istraž iva­nje drugač ijeg zvuka, koje se kreć e od reggae muzike, preko latinoamerič kog folklo­ra, sve do fino upotrebljenih pop struktura. Rundek se u tekstovima inspiriš e stripovima Huga Prata, biblijskim simbolima i jakim slikama iz literature i avanturistič kih filmova. Pesme " Neobič an dan", " Zadnji pogled na Jerš aleim", " Babilonske baklje", " Skriven iza laž nih imena" ponudile su sasvim osobenu atmosferu, do tada retko sretanu u domać oj muzici Na albumu se naš la i inkriminisana pesma " Radnič ka klasa odlazi u raj", jer je politič ko vreme izgleda sazrelo za nju.

Uprkos odlič nom albumu, turneja nije proš la uspeš no. Saher i Gulić 1984. godine napuš taju grupu i osnivaju sastav Brojani. Sledeć i album " Bolero" Haustor radi u sas­tavu Rundek, Prič a i Zajec. Ploč a je snimljena delimič no sa ritam maš inom a Rundek je svi­rao bas. U radu na ploč i uč estvovali su Jurij Novoselić (alt saksofon i sintisajzer), Rastko Miloš ev (gitara), Neven Frangeš (klavijature), Srđ an Gulić (bubnjevi), Nikola Santro (trom­bon), Rade Š erbedž ija (recitativ), te ž enski prateć i vokali, devojke iz grupe Naturalna mistika i glumica Anja Š ovagović. Producen­ti ploč e bili su Dragan Č ač inović i Mitar Subotić (Rex Ilusivii). Ploč a im donosi drugi veli­ki hit u karijeri, pesmu " Ena", ali tu su i efek­tne " Š ejn", " Ja ž elim", " TV man", " Sejmeni" kao i " Take The Money And Run" sa elementima rap muzike. Na koncertima povodom ploč e sa njima su opet svirali Srđ an Gulić, Prič a i Santro, a pridruž ili su se basista Mario Bariš ić (exTrobecove kruš ne peć i), klavijaturista Alan

Bjelinski (ex Aerodrom) i trubač Igor Pavlica Godine 1986 sa pesmom " Samo na č as" nas­tupaju na Zagreb feš tu, a 1988 godine obja­vljuju LP " Tajni grad". Kompletan materijal opet je komponovao Rundek, a produkciju su radili Rundek, Zajec i Hrvoje Hegeduš ić Od novih č lanova, na ploč i su svirali basista Marino Pelajić (ex Film) i klavijaturista Julije Reljić. Kao gost, bas je u pet kompozicija svi­rao Saher " Tajni grad" je održ ao standarde koji su sami postavili, a pesme " Ula ulala", " Bi mogo da mogu", " Uzalud pitaš ", " Uhode" i druge omoguć ile su im još bolju komu­nikaciju sa publikom.

Uoč i priprema petog albuma za koji je snimljeno nekoliko pesama, Haustor 1990 godine prestaju sa radom. Rundek se sa po­rodicom preselio u Pariz, Saher je svirao u grupi Naturalna mistika, zatim je osnovao Vješ tice, a Prič a sa gitaristom Draganom Pajić em i bubnjarom Ivanom Maruš ić em Klifom nastavlja u freejazz grupi Cul-de-Sac Taj sas­tav je neformalno delovao od 1987. godine č esto priređ ujuć i koncerte na ulici i u podze­mnim prolazima. Radili su muziku za animi­rane filmove, pozoriš ne predstave trupa " Kugla glumiš te", " Coccolemocco" i " Doga­đ anja" i objavili niz samostalnih izdanja od kojih se izdvajaju kasete " L'equipe extraordi-naire" iz 1988 godine i " Retum Of The Hit Single And The Other Songs" iz 1989. godi­ne. Na njihovim nastupima i snimanjima povremeno je uč eš ć e uzimao Darko Rundek koji je svirao gitaru i bas. Sa poč etkom rata Cul-de-sac su se preselili u Amsterdam Ostali č lanovi Haustora su se povukli iz muzike.

Paralelno sa karijerom u Haustoru, Run­dek je radio kao asistent rež ije u pozoriš tu, povremeno je glumio u predstavama, rež irao je, radio drame, a 1990. godine je napisao muziku za film " Orao" Zorana Tadić a Tokom ratnih godina, Rundek je jedno veme bio zaposlen kao muzič ki urednik na Radio Bro­du, a u Parizu je komponovao muziku za pozoriš ne predstave. Sa Vedranom Pertinelijem (muzič ki urednik na Radio France Inter­national) i violonč elistom Arnoldom Aš arom snimio je š est pesama koje su bile predviđ ene za objavljivanje u Italiji U Parizu je organizovao i dva klupska nastupa improvizovanog Haustora u postavi: Rundek (vokal i gitara), Boris Lajner (bubnjevi). Toma Tanasković, (gitara - bivš i menadž er Riblje č orbe koji je u to vreme ž iveo u Parizu), Aleksis Rosos (sak­sofon) i Beograđ anin Pavle Kovač ević (klavi­jature i bas) Krajem 1995. godine Rundek se vratio u Zagreb, okupio sastav i održ ao seriju prihvać enih koncerata (10 000 ljudi u Zagrebu), jer interesovanje za pesme Haus­tora nije jenjavalo tokom godina. U vreme najveć e inflacije 1993. godine u Srbiji su se pojavila dva piratska diska na kojima su reizdata sva č etiri albuma grupe. Krajem 1995 godine u Hrvatskoj je objavljena kompilacija njihovih najveć ih hitova sa izborom od osam­naest pesama. U isto vreme, a paralelno sa koncertima Rundek banda (koji č ine č lanovi reggae grupe Naturalna mistika) po Hrvat­skoj, objavljen je CD " Ulje je na vodi" na kome se naš ao snimak nastupa Haustora održ anog 6 januara 1982 godine u klubu Kuluš ić Kao gosti sa njima su te več eri nastupili Jurij Novoselić (alt saksofon) i Stanko Juzbaš ić (udaraljke). Uz njihov standardan materijal tu je i š est ranije neobjavljenih pesama. Do­duš e, slab kvalitet snimka ne nudi validan koncertni dokument njihove proš losti.

Krajem 1996. godine Rundek je objavio prvu solo ploč u " Apokalipso" na kojoj se, uprkos ž anrovskoj raznovrsnosti, u temama " Crni dusi", " Š trajk ž eljeznič ara" (song iz pred­stave " Ne" izvedene u Mostaru 1990. godi­ne), " Š uvar i varivo", " Za nas" drž i stila koji je sa Haustorom proklamovao. Naslovna pesma je ujedno muzič ka tema iz istoimene predstave Teatra ITD koju je rež irala Rundekova supruga Sandra Hrž ić. Ploč u su pro­ducirali Rundek i Davor Roko, a svirali su provereni saradnici Damir Prič a (saksofon), Boris Lajner (bubnjevi), Jurij Novoselić (sak­sofon), Nikolo Santro (trombon) i drugi