Mlinarec Drago

(Zagreb)

Drago Mlinarec je rođ en 14. decembra 1942. godine. U jesen 1962. godine on i drug iz kraja, klavijaturista Brane Lambert Ž ivković, osnivaju grupu Sputnjici, pa joj menjaju ime u Vampiri i na kraju u Jutarnje zvijezde. U to vreme Mlinarec je radio kao hemijski tehnič ar, studirao i svirao.

Godine 1966. osniva grupu 220 sa kojom je radio sve do 1971. godine kada poč inje solo karijeru objavljivanjem albuma " A ti se ne daj". Album je planiran kao delo Grupe 220, ali je tokom rada reš eno da bude objavljen kao Mlinarč eva prva solo ploč a. Na snimanju su uč estvovali Husein Hasanefendić, Piko Stanč ić, Nenad Zubak i Brane Ž iv­ković, a producent je bio Fran Potoč njak. Materijal za ploč u Mlinarec je pisao u peri­odu od 1966. do 1970. godine. Na ploč i se naš la i tema " Posmrtna osveta" koju je još 1888 godine napisao R. Katalinić Jeretov. Pored emotivnih " Srebri se mraz", " Izgleda ostat ć eš sam", na ploč i je obnovljena verzi­ja starog hita Grupe 220, pesma " Grad". Najbolji prijem kod publike imale su " Ja sam feniks" i " Pop pjevač ". U to vreme, krajem 1971. godine Mlinarec poč inje da radi u pozoriš tu za koje ć e vezati već i deo svojih bu­duć ih aktivnosti. Sa amaterskim pozoriš tem Malik Tintilinić uč estvuje u deč ijoj predstavi " Bajka o knež ević u Sveboru". On piš e muziku i glumi putujuć eg muzič ara. Zatim ga u pro­leć e 1972. godine novoosnovana grupa Time poziva da nastupi na njihovom prvom zagrebač kom koncertu Mlinarec izlazi na binu kao akustič ar, a prati ga Ivica Kiš koji je ranije pisao tekstove za Grupu 220 i pred­vodio sastav Legija strasti.

Krajem aprila Mlinarec, Tomaž Domicelj i Ivica Kiš nastupaju na BOOM festivalu u Ljubljani *Pored ostalih, sviraju Mlinarč evu pesmu " Skladiš te tiš ine" i Ivič inu " Kaj god blues". Oba snimka su se naš la na ž ivom albumu " BOOM 72". Zatim za TV Beograd komponuje teme za emisiju " Serija koje ne­ma". Tom prilikom se premijerno emituje pesma " Kule od riječ i". Leto 1972. godine provodi u planinama i tu nastaje već i deo materijala za zreo album " Pjesme s planine". Ploč u snimaju Piko Stanč ić, Nenad Zubak, klavijaturista Sreć ko Zubak i gitarista Jadranko Budić. U maniru epski š iroke progre­sivne muzike, tema " Pjesme s planine" traje deset minuta, a " Dijete zvijezda" č itavih tri­naest minuta. Album muzič ki podseć a na stil sastava Time, ali i električ nu fazu kvarte­ta Crosby, Stills, Nash and Young. Mlinarec sasvim slobodno razvija svoje poetske slike, posebno u pesmama " Skladiš te tiš ine" (koau­tor teksta Ivica Kiš), " Pjesma o njenim snovi­ma" i " Noć na ptica". Ploč u promoviš e nas­tupom na BOOM festivalu 1973. godine. Prate ga gitaristi Jadranko Budić i Veseli Orš olić, basista Mladen Baraković, orguljaš Julije Njikoš i bubnjar Peč o Petej. Na kon­certnom albumu sa festivala " BOOM Pop Fest" (Jugoton 1973.) objavljena je " Pjesme s planine", ali i " Pop pjevač " u izvođ enju Gru­pe 220. U klubovima Drago i Ivica redovno nastupaju prateć i se na akustič nim gitara­ma, a nastavljaju i rad u pozoriš tu. U pred­stavi " Magbet" zagrebač kog pozoriš ta Gavela izvode Š ekspirov sonet " Sit svega toga" za monodramu " Gospođ e Glembajeve" u sarajevskom Narodnom pozoriš tu snimaju song " Naš e ja je kao kuć a stara" na Krlež in tekst | muziku Pere Gotovca. Leta 1973. godine piš e muziku i uč estvuje u predstavi " Hvarkinja" koja je postavljena u starom hvarskom pozoriš tu. Zatim na Dubrovač kim letnjim igrama sa Ibricom Jusić em uč estvu­je u predstavi " Kristifor Kolumbo" Miroslava Krlež e. Predstava se igra na brodu naprav­ljenom po uzoru na " Santa Mariju". Brod je kruž io oko Lokruma a muzika se izvodila už ivo Za tu priliku prikupljen bend uz nje­ga č ine još Ivica Kiš, Jadranko Budić i č lanovi grupe Spektar, basista Davor Roko i klavija­turista Neven Frangeš. Istog leta u Dubro­vniku sa Ibricom uč estvuje u predstavama " Soneti V. Š ekspira" i " Edvard II kralj En­gleske". Po povratku u Zagreb pristupa putu­juć oj pozoriš noj trupi " Usamljena srca" i u rež iji Marina Carić a izvode dramu Slobodana Š najdera " Vrtuljak ljubavi". Sa predstavom " Pozdravi" Ež ena Joneska, nastupa do proleć a 1977 godine. Pored toga stoje uradio muziku za predstavu on je dopisao i deo tek­sta. Sa " Pozdravima" je bio i na Beogradskom letu u Domu omladine 1974 godine kada je odsvirao i nekoliko koncerata. Zatim sa " Pozdravima" nastupaju na Dubrovač kim let­njim igrama, a tom izvođ enju je prisustvo­vao i pisac Ež en Jonesko. Te sezone letnje igre se zatvaraju Mlinarč evim koncertom.

U jesen 1974 godine pristupa tek formi­ranoj Jugoslovenskoj rock selekciji koju č ine tadaš nji najbolji domać i muzič ari. Zatim sa Nevenom Frangeš om, Davorom Rokom i bubnjarom Draganom Brč ić em ima seriju nastupa u Muzič kom salonu studentskog centra pod nazivom " Dijete zvijezda" Sa istom ekipom, uz pomoć Huseina Hasanefendić a, Nenada Zubaka, Jurice Pađ ena i drugih, Drago snima i producira album " Rođ enje" koji izlazi marta 1975. godine. Album donosi neke od njegovih ključ nih pesama: " Helena lijepa i ja u kiš i", " Pjesma o djetinjstvu", " Kule od riječ i". Pesma " Jur nijed­na na svit vila" je iz predstave " Hvarkinja", a nastala je na tekst pesnika Hanibala Luč ić a koji je rođ en davne 1485. godine Na ploč i je i tema iz predstave " Pozdravi".

Po objavljivanju ploč e, sa " Pozdravima" pravi turneju po Jugoslaviji u okviru koje posle svake predstave svira svoj koncert. Mlinarec, Tomaž Domicelj, Ivica Percl i Srđ an Marjanović u jesen 1975 godine odlaze na krać u turneju pod nazivom " Č etvorica za mir". Sa " Pozdravima" se Mlinarec otiskuje u svet, tako da nastupa u Italiji, Francuskoj, Š paniji, Nemač koj, Poljskoj, Sovjetskom Sa­vezu, Venecueli, Kolumbiji, Panami, Gvate­mali i Meksiku. Sledeć e godine piš e muziku za predstave " Povratak Arlequina", " Kako je Odisej susreo Kiklopa" i " Klitemnestra". Bavi se komponovanjem muzike za deč je filmove " Zec" i " Prič amo prič u". U jesen 1976. godi­ne kreć e na seriju koncerata po zagrebač kim fakultetima, a pred kraj godine nastupa na Festivalu revolucionarnih i rodoljubivih pesa­ma. Izvodi pesmu " Domovina" na tekst Janeza Menarta i Zvonimira Goloba i muziku Arsena Dedić a.

Aprila 1977. godine organizuje samostal­ni koncert u zagrebač koj dvorani Lisinski na kome je gostovao i Arsen Dedić. Isti koncert je već sledeć eg dana ponovljen u novosad­skom Studiju M a tom prilikom je snimljena pesma " Dijete zvijezda" i objavljena na duplom ž ivom albumu " Randevu s muzikom" (Jugoton 1977.) koji je š tampan povodom dvadesetogodiš njice istoimene emisije radio Novog Sada. Povratnič ki LP " Negdje postoji netko" u produkciji Nevena Frangeš a, realizovala je ekipa stalnih saradnika. Tom plo­č om Mlinarec pravi muzič ki presek svoje dotadaš nje karijere kroz introvertnu " Polja", razmiš lja o buduć nosti u " Zelen k'o zelena trava" i nudi optimizam u zaraznom latino hitu " Caracas" koji je nastao pod utiskom putovanja po Latinskoj Americi. Sledeć i LP»Sve je u redu" objavljuje već godinu dana kasnije a produkciju radi sam sa Frangeš om. Na ploč i su teme " Mora da sam bio mlad",»Glas s broja 514 913", " Svi sve znaju", " Ces­ta", " Penzioner" (ž ivi snimak iz kluba Lapi­darij). Seriju albuma nastavlja 1979. godine odlič no ocenjenom ploč om " Tako lako" sni­manom u Š vedskoj sa koproducentom Tini Vargom u kojoj se u potpunosti vrać a rock zvuku. Uz š vedske muzič are iz sastava Mantra, na snimanju su uč estvovali gitarista Eduard Mateš ić (Izazov), klavijaturista Hrvoje Marjanović, a Tini Varga je svirao bas i već inu gitara. Na ploč i su opet njegove fine lič ne prič e u pesmama " Stranac", " San", " Nos­talgija", ali i cinič na " Ovce". Povodom ploč e Mlinarec je odsvirao seriju koncerata, a prati­li su ga Tini Varga, Nenad Zubak, Eduard Mateš ić i bubnjar Vojmir Rosa. Rekapitu­laciju prethodnih godina izveo je na kompilacijskoj ploč i " Sabrano" za koju su pesme ponovo snimljene u š vedskom studiju Tinija Varge. Pored novih, rock obojenih verzija pesama " Osmijeh", " Trebao sam ali nisam", " Pjesme s planine", " Grad", " Noć na ptica" tu je i prvi put objavljena pesma " Trkališ te". Mlinarec je u to vreme producirao debi album Azre zbog č ega je dobio brojne nega­tivne kritike, mada je uspeo da uhvati atmo­sferu grupe iz poč etne faze. Kasnije pro­ducira debi album " Na krivom mjestu" (Suzy 1984.) sastava Mali aš ov i ploč u " Pravovjerni plesač i" (Suzy 1986.) grupe Zvijezde. LP " Pomaknuto" snimio je leta 1982 godine u Š vedskoj, a ploč a se pojavila poč etkom sledeć e godine. Koprodukciju je ponovo radio Tini Varga, na snimanju su uč estvovali š ved­ski muzič ari i klavijaturista Josip Kras (Aero­drom), dok je Mlinarec svirao i bas gitaru. Na tom materijalu, prvi put je zazvuč ao pomalo otuđ eno i muzič ki hladno.

Posle duž e pauze, aktivnost je obnovio 1986 godine kada je nastupao sa č lanovima grupe Le Cinema. Poč etkom 1987. godine u Vrbiku je održ an koncert Grupe 220 povo­dom dvadeset godina od osnivanja i objav­ljena je kompilacijska ploč a sa njihovim starim snimcima. U to vreme Drago se pre­selio u dolinu Sutle u Bijelu Goricu i poste­peno povukao iz javnosti. Godine 1987. dobio je " Vjesnikovu" nagradu Josip Slaven­ski za kompletan muzič ki doprinos. Godine 1992. snimio je pesmu " Sjeć anja" koja je uvrš ć ena na ploč i " Rock za Hrvatsku".

Iz diskografske pasivnosti Mlinarec se na kratko vratio 1994. godine Objavio je kase­tu " Analog" koju je snimio sa Aldom Ivanč ić em iz sastava Broghesia Na A-strani se nalazi ambijentalni instrumental, dok B-stranu č ine tri akustič arske kompozicije koje kao da su nastale u najranijim danima njegove karijere Dve pesme je uradio na tek­stove Miroslava Krlež e. Polovinom 1996. 9odine objavljen je njegov kompilacijski CD " Krhotine" koji u š esnaest pesama pokriva sve faze njegovog rada. Na kompilaciji se naš la i koncertna verzija pesme " Kaj god blues" snimljena u Koprivnici 20. februara 1992 godine Te več eri sa njim su svirali gitarista Saš a Radulović, basista Marino Pelajić i bubnjar Ivan Piko Stanč ić.