Rambo Amadeus

(Beograd)

lako je rođ enjem (1963. u porodiliš tu u Kotoru) dobio idealno estradno ime Antonije Puš ić, on se ipak odluč io da u javnosti nas­tupa pod duhovitom firmom Rambo Ama­deus. Tokom osnovne š kole završ io je i š est razreda niž e muzič ke za klavir, koju je napus­tio, Kasnije je taj svoj postupak obrazlož io izjavom da muzič ka š kola " zaglupljuje i dosa­đ uje svojim uč malim komsomolskim programom". Sebe predstavlja kao muzič ara, pesnika i medijskog manipulanta. Diplomi­rao je na PMF-u, odsek turizam. Od 1972. do 1984. godine uspeš no se bavio jedrilič arstvom. Bio je reprezentativac i omladinski prvak Jugoslavije, osam puta je bio prvak juž nog Jadrana, viš e puta prvak Crne Gore, osvojio je Međ unarodni kup Đ erdapa 1980. godine. Poč eo je da peva i komponuje u prvom razredu gimnazije. Godine 1979. svi­rao je u jazz punk grupi Radioaktivni otpad, a dve godine kasnije osnovao je grupu Tri Brus Lija u Titogradu Godine 1982 u hotelu Plaž a svira mandolinu sa lokalnim orke­strom. Sledeć e sezone svira gitaru sa hotel­skom grupom Egzodus. U Beograd na studi­je dolazi 1985. godine, a prvi javni nastup imao je na Biciklijadi na Adi Ciganliji, U beogradskom SKC-u je sa kompozitorom Miroslavom Savicom osmislio performans " Uspavanka za revoluciju", pasiju za dvade­set osam usisivač a. Sledeć e godine Rambo, Goran Vukč ević, Miš a Savić, Pera Talent i Miloš Obrenović pokreć u alter rock sastav Otov Protokol. Septembra 1987 godine sa Saš om Marković em Mladož enjom, Njegoš em Serbezovskim i Jugoslovenskim nindž om, osniva tajnu organizaciju KPGS sa ko­jom poduzima raznovrsne medijske zahvate. U rock svetu se pojavljuje pravo niotkuda 1988 godine debi albumom " O, tugo jese­nja" na kome je dao osnovne naznake svog zvuka: meš avina narodnjač kog zavijanja uz rap, klasiku, funk, plus originalni i duhoviti tekstovi i klasič ni rock rifovi (na primer " Smoke On The Water" grupe Deep Purple). Svo­ju muziku je nazvao turbo folk, pre no š to se znač enje te krilatice ispunilo zastraš ujuć im sadrž ajem u prvoj polovini devedesetih godi­na. Javnost je zbunjivao prič om da mu je ime Nagib Fazlić Nagon i da je rudar koji je snimio ploč u. Ključ nu podrš ku pruž io mu je producent Saš a Habić, zahvaljujuć i kome je i snimio debi sa serijom neobič nih pesama: " Vanzemaljac", " Fala ti majko", " Video", " Pilot babo", " Amadeus kolo". Rambo je na ploč i svirao gitaru, Saš a Habić klavijature. Miš a Savić elektronski " Mirage", Vladimir Perić bas, a Š aš a Marković harmoniku. Sledeć om ploč om " Hoć emo gusle" 1989. godine Ram­bo Amadeus postupno poč inje da se bavi aktuelnim politič kim događ ajima u temi " Amerika i Engeska". Svoj farsič an pristup muzici produbljuje u pesmama " Balkan boj", " Glupi hit", " Samit u burekdž inici Laibach", " Č ovek sam, ž eno". Na ploč i koristi najraz­novrsnije muzič ke inspiracije, od Dž imija Hendriksa (Jimi Hendrix), Jana Djurija (lan Dury), do klasič nih hotelskih ljigara kao š to je pesma " Sokolov greben" koja je ujedno na omotu naznač ena kao rebus za rock kritič ara Dragana Kremera. U pesmi " Plomba za Zele­nog zuba", kao i kroz dizajn omota, poseb­nu posvetu daje Koji i njegovoj grupi Disci­plina kič me. Na ploč i gostuju pevač ica na­rodne muzike Milica Ostojić, poznatija kao Mica Trofrtaljka, Bora Đ orđ ević, Dino Dvor­nik, Stefan i Filip Milenković. Rambo je pored gitare svirao gusle, Aleksandar Vasiljević (ex U š kripcu), takođ e gitaru, Dejan Š kopelja (ex U š kripcu) bas. Saš a Lokner klavijature, a Relja Obrenović bubnjeve. Album " M-91" ob­javljuje krajem 1991. godine i oblač i ga adekvatno ratnoj situaciji: kao vojnič ku sivo maslinastu kutiju " psihološ ko propagandni komplet". Sa ploč e se izdvajaju pesme " Smrt Popa Mila Jovović a" (na tridesetak godina staru poemu Boza Đ uranović a), " Inspektor Nagib", " Jemo voli jem", " Zdravo damo" Godine 1992 svira dva koncerta u Sava cen­tru. Neš to kasnije, na jednom zajednič kom koncertu prekida nastup Bebi Dol, demon­strira sebi svojstven izliv stava i kritikuje pu­bliku š to se zabavlja dok bombarduju gradove. A sve to prenosi televizija. Koncertni CD " KPGS" snima u Skoplju 29. decembra 1992 godine i na njemu su se naš le pesme " Karamba karambita", " Prijatelju prijatelju (marš u pizdu materinu)", " Kataklizma komu­nizma" i č itava serija improvizacija na poz­nate teme. Poč etkom 1995. godine objav­ljen je kompilacijski CD " Izabrana dela", na kome se naš lo petnaest pesama sa prethod­nih ploč a. CD " Mikroorganizmi" snima jula 1995. godine u Parizu sa Goranom Vejvodom. Reč je o eksperimentalnom materijalu zasnovanom na semplovima koji Ramba predstavlja u drugač ijem, nekomunikativnijem svetlu Za CD su koriš ć en arhivski materijali sa ploč e " Sremski front", muzika iz filma " Už ič ka republika" i č itav niz drugih snimaka U isto vreme objavljuje CD sa muzikom za decu na tekstove Ljubivoja Rš umović a koja je nastala za TV seriju " Fore i fazoni" Za pesme " Sex" i " ABVGD" Rambo sam piš e tekst. Svom starom zvuku vratio se krajem 1996. godine na kompaktu " Titanik". Sa uigranom ekipom koju č ine bubnjar Goran Ljuboja Trut, basista Dragan Martovski Š ickp, klavijaturista Og­njen Radivojević i Marija Mihajlović koja je pevala prateć e vokale u produkciji Olivera Jovanović a snimili su i pesme " Š akom u gla-vu", " Sado-mazo (idemo dalje)", " Zreo za penziju", " Otiš 'o je svak ko valja" (posveć ena č lanovima grupe Š arlo akrobata i Tomi Zdravković u). Krajem 1997. godine u Slove­niji je objavljen koncertni CD " Rambo Ama­deus u KUD France Preš eren".

Rambo je radio je 1989 godine na OK ka­nalu kviz " Znanje imanje", muziku za pozo­riš ne predstave " Đ etić u parlament" (pozoriš te u Podgorici) i " Oksimoron" (Kult teatar), " Laž ni car Š ć epan Mali" za koju je 1994. godine dobio Sterijinu nagradu. Napisao je muziku za film " Slatko od snova", tekstove za ploč u Lepe Brene, pesme za Viktoriju, Vesnu Zmijanac i produkciju za grupu Garavi sokak i Sandru Godine 1994. radio je naknadnu muzič ku podlogu za film " Metropolis" koji je 1927 godine rež irao Fric Lang. Na projekciji tog filma u Sava centru, muziku je izvela beogradska Filharmonija, a planirano je da se materijal pojavi na CD-u " Remek djelo". Za koncert za klavir i orkestar u C-duru " K467" V A. Mocarta, Rambo je uradio kadencu koju je na Kolarcu 1995. godine izveo solista na klaviru Ivan Tasovac, a dirigent je bio Oskar Danon. Na " Domanović evim danima satire" 1996. godine dobio je nagradu za literarni doprinos u oblasti estrade. Dobio je Godiš nju nagradu Saatchi & Saatchi za najbolju radio reklamu i Zlatnu ruž u

Montrea za najbolji Copyright Rambo se mož e nać i i na Interne­tu: megabrain.org.yu