Ñòóäîïåäèÿ

Ãëàâíàÿ ñòðàíèöà Ñëó÷àéíàÿ ñòðàíèöà

ÊÀÒÅÃÎÐÈÈ:

ÀâòîìîáèëèÀñòðîíîìèÿÁèîëîãèÿÃåîãðàôèÿÄîì è ñàäÄðóãèå ÿçûêèÄðóãîåÈíôîðìàòèêàÈñòîðèÿÊóëüòóðàËèòåðàòóðàËîãèêàÌàòåìàòèêàÌåäèöèíàÌåòàëëóðãèÿÌåõàíèêàÎáðàçîâàíèåÎõðàíà òðóäàÏåäàãîãèêàÏîëèòèêàÏðàâîÏñèõîëîãèÿÐåëèãèÿÐèòîðèêàÑîöèîëîãèÿÑïîðòÑòðîèòåëüñòâîÒåõíîëîãèÿÒóðèçìÔèçèêàÔèëîñîôèÿÔèíàíñûÕèìèÿ×åð÷åíèåÝêîëîãèÿÝêîíîìèêàÝëåêòðîíèêà






Ristovski Lazar 5 ñòðàíèöà






Debi LP " Moj ž ulj" snima 1978 godine u Londonu sa tamnoš njim studijskim muzič ari­ma i u produkciji klavijaturista i aranž era Dejva Kuka (Dave Cook) koga je upoznao preko Aleksandra Mež eka U temama " Stoj, Marija", " Grenko vino" predstavio je svoj baladerski talenat, a jedina tuđ a pesma je " Vasovalec" Josipa Verbič a. Bazirajuć i muziku na autorskim tekstovima, obrađ uje razno­vrsne teme, tako da " Moji miš evi" govore o alkoholič arima, a " Uspomena na tebe" govo­ri o mladić u koji je iz ljubavne veze profiti­rao samo polnu bolest. Tu ploč u je otpevao na slovenač kom, ali već na sledeć oj, " Od š anka do š anka", koja izlazi 1979 godine tekstovi su na srpskohrvatskom jeziku i sa njom postiž e š iru afirmaciju. U radu na tek­stovima pomogao mu je Arsen Dedić č ija se pesma " Svete krave" naš la na ploč i. Kao i prethodna i ova ploč a je snimana u Londonu u produkciji Dejva Kuka i Entonija Dejvida (Antonv David). U pesmama " Koš ava", " Mari­ja", " A ti ž eliš prič ati", Š ifrer realizuje emo-

 

 

tivne balade, dok su " Moj š ef", " Ljubav iz trafike", " Brat" i " 15" duhovite analize svakod-nevice u kojima posež e za različ itim stilovi­ma, od popa do countrv zvuka. Sledeć a, dupla ploč a " Ideje izpod odeje" donosi opet tekstove na slovenač kom Ploč u snima 1982 godine ponovo u saradnji sa Dejvom Kukom i Bimbo bandom, sastavljenim za ovu priliku od engleskih muzič ara. Od Slovenaca tu su Č arli Novak (bas) i Martin Ž velc (harmoni­ka). Ovog puta album je urađ en u ljubljan­skom studiju Tivoli Svaka strana ploč e naz­vana je po stranama sveta, pa se tako na severnoj nalaze koncertni snimci sa nastu­pa u Kamnici i Ljubljani Tu su se naš le pes-me " Vse manj je dobrih gostiln" sa staro-gradskim š timungom i " Oč e" uz harmoniku u maniru slovenač ke narodne muzike Istra­ž ivanje etno zvuka protež e se i u pesmama " Ena bouha me grize", " Prepelica", " Š imen in Agata". Pesma " Gorska ruž a" obrada je " Yan-kee Lady" Dž esa Vinč estera (Jesse VVinches-ter) a " Rdeč i cvet" obrada " La Colpa Fu" Saopilija I na ovoj ploč i Š ifrer nudi ž anrov­sku meš avinu reggae, ska, bluesa, countrv i pop forme. Album " Nove pravljice" nastaje u Londonu 1983. godine, a kao gosti pojavlju­ju se Dž ona Lui (Jona Levvie) koji svira har­moniku i Aleksandar Mež ek. Pored Š ifrerovih pesama, tu su " Fronč ek", obrada kafanske narodne i " Ostani z nami", prepev pesme " Stav" Vilijamsa (VVilliams)

Godine 1990 objavljuje countrv ploč u " Hiti poč asi" koju je snimio u Neš vilu sa ta­moš njim muzič arima i na njoj su pored au­torskih pesama i obrade. Godinu dana kasni­je, ponovo u Neš vilu, na engleskom snima verzije svojih starih pesama koje izlaze na kaseti " Underground Cowboy" Godine 1993 u Argentini drž i pet koncerata slove-nač kim iseljenicima i snimak sa tih nastupa

izlazi na kaseti " Ole, ole, ole.....Iz Buenos Aire-

sa". Tokom 1994 godine sa slovenač kim pa-dobrancima putuje po Kini i Tibetu, zatim odlazi u Dablin i sa sastavom The Dubliners

snima ploč u " Sedem irskih noč i" nazvanu po obradi standarda " Seven drunken nights". Na toj ploč i su se naš le nove Š ifrerove pesme i još jedna obrada " Malo gdaj se sreč eval" stare pesme Mojmira Sepea Sa irskom grupom Stocktons Wing 1995 godine drž i č etrnaest koncerata po Sloveniji Zatim u Kaliforniji sa producentom Š tivom Vudom (Steve Wood) snima gitarsku ploč u " Ž ivlje­nje je drag sport". Na snimanju su ga pratili kalifornijski studijski muzič ari i kako su se međ usobno raspravljali da li ta muzika zvuč i kao radovi sastava Beatles ili Eagles, nazvali su se Beagles

Buduć i da poslednjih godina seta kroz različ ite ž anrove, planira da snimi jednu blues ploč u i jednu na kojoj bi koristio gu­dač ke instrumente.

Diskografija

Singlovi

" Zuboblues" / " Bio sam mlad" / " Grenko vino" (RTV U

1977)

" Moje miš ke" / " Stoj, Marija" (RTV U 1978) " Koš ava" /" Ljubav jz trafike" (RTV U 1979) " Vse manj je dobrih gostiln" / " Oč e" / " Debeluhi" /

" Moja dama" (RTV U 1980. dvostruki singl) " Majhni psi" /" Ko zvonovi zapojo" (RTV U 1981)

Albumi

" Moj ž ulj" (RTV U 1978)

" Od š anka do š anka" (RTV U 1979)

" Ideje izpod odeje" (RTV U 1982 dupli)

" Nove pravljice za otroke in upokojence" (RTV U

1983)

" Hiti poč asi" (RTV Slovenija 1990) " Underground Cowboy" (RTV S-Gooby Music 1992

kaseta) " Bil sem mlad. Ostani z nami (Najveć i uspehi 1976-

1983)" (RTV S 1990 kompilacija) " Ole, ole, ole...Iz Buenos Airesa" (RTV S-Š ifco Music

1993, koncertna kaseta) " Sedem irskih noč i" (RTV S-Š ifco Music 1994) " Ž ivljenje je drag sport" (Š ifco Music-Corona 1995)

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

TERMITI

TAKO • TERMITI • TEŠ KA INDUSTRIJA • TILLY

ROBERT • TIME I DADO TOPIĆ

• TONY MONTANO

• TUNEL • TUTTI FRUTTI BAND

• TVRDO SRCE I VELIKE UŠ I

TAKO

(Beograd)

Simfo rock orijentisan sastav Tako osno­vali su 1975. godine basista Duš an Ć uć uz, klavijaturista Đ orđ e Ilijin, gitarista i pevač Sava Bojić i bubnjar Milan Lolić. U to vreme Duš an Ć uć uz je već bio veteran na sceni, tokom š ezdesetih je svirao u Dž entlmenima i Plamenih 6, a poč etkom sedamdesetih je bio pridruž eni č lan YU grupe zaduž en za ton, svetio i zvuč ne efekte. Pored toga, bio je u originalnoj postavi grupe Opus. Sava Bojić je takođ e imao kilometarsku karijeru na sceni Jedan je od osnivač a Pop maš ine a bio je cenjen po svojim preciznim svirkama Hendriksovog repertoara. Đ orđ e Ilijin je radio kao profesor muzike, a sem instrume­nata sa klavijaturama svirao je blok flautu i usnu harmoniku i č esto gostovao na sni­manjima drugih sastava. Grupa se u poč etku zbog svoje nekomercijalnosti teš ko probi­jala na sceni

Tokom 1975. godin*e u studijima Radio Beograda uradili su prve snimke " Č ujem svo­je misli", " Daž devnjak", " Lena" i " Č udan grad". Ozbiljniju afirmaciju dož iveli su tokom 1977. godine kada su se ustalili u postavi sa gitaris­tom Miroslavom Dukić em i bubnjarom Slo-bodanom Felekatović em. Te godine, 28. av-gusta, nastupaju kao predgrupa na koncer­tu Bijelog dugmeta kod Hajduč ke č esme. Novembra iste godine sa grupom $ vreme­na na vreme organizuju kvadro ozvuč en koncert u Domu omladine. Uspeš ni su bili i na festivalu BOOM 78 u Novom Sadu. Poš to su ih zbog nekomercijalnosti odbili u goto­vo svim Somać im diskografskim kuć ama, uhleblje nalaze 1978. godine u produkciji RTV Ljubljana i to posle nastupa na Omla­dinskom festivalu u Subotici.

Na debi albumu " Tako" kao autori pot­pisuju se Ilijin, Ć uć uz i Dukić u pesmama hipi naslova " Sinteza", " Utapanje sunca u peš č anu memoriju", " Druga strana mene" U dugim, pretež no instrumentalnim kompozicijama nude svoju viziju simfo rocka sa jazz ele­mentima U temi " Lena" kao vokal gostuje Asim Sarvan iz sastava S vremena na vreme, dok u pesmi " Minijatura" č ine muzič ku po­svetu sastavu Jethro Tuli Album su promo-visali besplatnim koncertom na Kalemeg-danu Poč etkom 1979 godine sa grupom S vremena na vreme u Domu omladine pono­vo organizuju kvadro ozvuč en koncert Za-

tim pauziraju jer je Ilijin oboleo od artritisa, a Dukić se odvojio i osnovao svoju grupu

Godinu dana kasnije, grupa u staroj po­stavi nastavlja sa radom. Drugi album " U vre­ć i za spavanje" objavljuju septembra 1980. godine Ploč a je ozbiljnije zamiš ljena, a sva­ki č lan je producirao svoju pesmu Po objav-

Tako 1975. godine, originalna postava.

ljivanju ploč e kreć u na seriju promotivnih koncerata a nastupaju i u Zagrebu u okviru manifestacije Pozdrav iz Beograda. Odlazak bubnjara u vojsku, ali i opš ta promena klime izazvana dolaskom novog talasa, razlog su š to je grupa prestala sa radom.

Oproš tajni koncert održ ali su na beograd­skom Filozofskom fakultetu poč etkom 1981 godine. Miroslav Dukić je postao studijski muzič ar, snimio je veliki broj ploč a drugim autorima, dok Ć uć uz radi na ozvuč avanju koncerata. Ilijin se posvetio arheologiji, radio je kao nastavnik muzič kog, ali je paralelno bio i producent drugim grupama. Objavio je solo ploč u " Zabranjeno prisluš kivanje" (Suzy 1983.) na kojoj je svirao sve instru­mente sem bubnjeva Taj deo rada obavio je Vladimir Furduj (ex Korni grupa) Ilijin poslednjih godina ž ivi u Americi i bavi se produkcijom. Godine 1993 nemač ki izda­vač Tomas Verner (Thomas VVerner) je za svoju diskografsku kuć u Kalemegdan Disk objavio na vinilu reizdanja oba albuma

grupe Tako Odevene u nov, luksuzan omot (rad Mome Rajina), ploč e su dobile i muzič ki dodatak. Prvi album ima bonus pesmu " Put na jug", a drugi " Izgubljeno niš ta" i " Horde mira" i to su originalni materijali snimljeni u vreme dok su aktivno radili zajedno

Diskografija

" Tako" (RTV U 1978)

" U vreć i za spavanje" (PGP RTB 1980)

TERMITI

(Rijeka)

Jedna od prvih domać ih punk grupa nastala je 1978. godine u riječ kom pred­građ u Turnić. Originalnu postavu č inili su pevač Predrag Kraljević Kralj, gitarista Robert Tič ić Tica, basista Damir Pleč ić, bubnjar Davor Horvat i klavijaturista Kreš o Kaš telan Prvi koncert imali su 23 oktobra 1978. godi­ne u riječ kom klubu Modra. Međ utim, posle jednog nastupa na kome se Kralj sekao ž ile­tom, deo č lanova napuš ta grupu. Novi č lanovi postaju basista Damir Martinović Mrle (ex Beta Centaurv), bubnjar Berislav Dumenč ić i klavijaturista Josip Kroš njak (ex Beta Centaurv). U različ itim kombinacijama u grupi su klavijature svirali Emil Ž auhar, kas­nije u grupi Kaos i Davor Tolja (ex Vrijeme i zemlja a kasnije osnivač Denis & Denis).

Tokom rada Termiti nisu snimili nijednu ploč u, ali su pesme " Vjeran pas", " Mama, s razlogom se brineš " i " Vremenska prognoza" uvrš ć ene na kompilaciji " Novi punk val 78-80" (ZKP RTV 1980). Svoj beskompromisni punk izraz prvi put su ozbiljnije medijski po­tvrdili nastupom u Kristalnoj dvorani opatij­skog hotela Kvarner kada su se skidali, bacali perje i na binu iznosili WC solju Posle tog prilič no š okantnog koncerta, bili su predgru­pa sastavu Buldož er na njihovim nastupima u Sloveniji tokom 1980. i 1981 godine,

Poslednju svirku održ ali su u Plavoj sali Dvorane mladosti 1982. godine. Damir Mar­tinović je oformio sastav Strukturne ptice, potom Let 2 u kojem je bubnjeve svirao Beri­slav Dumenč ić, a zatim je grupa prerasla u Let 3 Na svoj drugi album " El Desperado" uvrstili su obradu pesme " Vjeran pas" koja je i inač e njihov koncertni favorit, kao š to su i atraktivnim scenskim nastupima nastavili liniju Termita. Josip Kroš njak je svirao sa grupom Fit (koja je takođ e u jednom perio­du izvodila obradu " Vjeran pas"), a potom u obnovljenoj grupi Beta Centaurv koja je radi­la pod imenom Beta Robert Tič ić je postao č lan grupe Paraf, a dve godine po raspadu Termita je preminuo Predrag Kraljević je u viš e navrata pokuš avao da se vrati na scenu, uč estvovao je u projektima " Zvuk za zrak" i Ri Band Aid

Polovinom 1996 godine objavljenje CD " LP ploč a Vjeran pas" na kome se nalazi sedamnaest njihovih originalnih studijskih snimaka iz prve faze, uz ž ive snimke sa nas­tupa u Puli avgusta 1979 godine i Rijeci novembra 1981, godine. Posvetu Termitima uradila je 1992 godine grupa Zvoncekova biljež nica iz Aranđ elovca, obradivš i na svo-

TEŠ KA INDUSTRIJA

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

joj kaseti " Inž enjeri ljudskih duš a" pesmu " Vjeran pas".

Diskografija

" LP ploč a Vjeran pas" (Dallas 1996)

TEŠ KA INDUSTRIJA

(Sarajevo)

Klavijaturista Gabor Lenđ el rođ en je u Subotici 1951. godine, a 1964. godine je osnovao tinejdž ersku grupu Suze mladog krokodila u kojoj je svirao gitaru. Godine 1970 Mihajlo Kovač (Kornelijev brat) na Omladinskom festivalu u Subotici izvodi nje­govu pesmu " Padao je sneg" i osvajaju prvu

Teš ka industrija tada ima temeljne kad­rovske promene Novi pevač postaje Goran Kovač ević, basista Aleksandar Kostić, bub­njar Munib Zoranić, a klavijaturista Darko Arkus. Drugi LP " Teš ka industrija" producirao je Nikola Borota, muziku je radio Lenđ el a već inu tekstova Duš ko Trifunović. Tekst za pesmu " Ala imam ruž nu curu" napisao je Ranko Boban, a ispostavilo se da je muzika uzeta od mađ arskog sastava Š korpion, ali nije potpisana, stoje izazvalo solidan skan­dal. U pesmi " Š tefanija", Lenđ el se ogleda kao pevač (pola teksta je na mađ arskom), " Polož io sam ruke u travu" potič e iz perioda rada sa grupom Rok, a na albumu je i ep­ska balada " Nikola Tesla" Oktobra 1977. godine Lenđ el odlazi u JNA i napuš ta grupu

Teš ka industrija 1976, godine: Lenđ el, Memić, Begović, Karić i Hadž iabdić.

nagradu publike. Jedno vreme Lenđ el svira orgulje u grupi Rok. Poč etkom sedamdesetih aktivno se bavi atletikom, a u vreme dok je bio reprezentativac, radi kao muzič ki pro­ducent u emisiji " Več e uz radio" I programa Radio Beograda. Zatim prelazi u Sarajevo i 1974. godine osniva grupu Teš ka industrija. Pored njega, originalnu postavu č ine: Vedad Hadž iabdić, gitara (ex COD), Ivica Propada­lo, bas gitara (ex COD), Senad Begović, bub­njevi (ex Formula 4), Fadil Toskić, vokal Tek­stove im je pretež no pisao Duš ko Trifunović Pravu afirmaciju dobijaju tek dolaskom pevač a Seida Memić a Vajte (ex Veziri). Sep­tembra 1975 godine u grupu dofazi basista Sanin Karić (ex Formula 4).

Prvim singlovima " Karavan" i " Kolika je Jahorina planina" (obrada narodne), nude pevljivi hard rock kome je tež iš te na Lenđ e-lovim orguljama. Na debi albumu " Ho ruk", objavljenom 1976. godine predstavljaju se pesmama " Od Olova do Trnova", " Koncert troč inski" i drugim za koje su tekstove pisali Duš ko Trifunović, Ranko Boban u Duš anka Haleta. Leta 1976 godine grupa uč estvuje na Splitskom festivalu sa tipič nom zabav-njač kom pesmom " Ž ivot je maskenbal" ko­jom postiž u uspeh. Krajem godine iz benda odlazi Vajta, osniva grupu Zmaj od Bosne, sa kojom uč estvuje na BOOM festivalu 78. a potom započ inje solo karijeru, dok Sanin Karić prelazi u Bijelo dugme.

Ostatak č lanova pokuš ava da nastavi pod istim imenom, ali bez već eg uspeha. Godi­ne 1978 objavljuju LP " Zasviraj i za pojas zadjeni", a jula meseca sviraju po Poljskoj. Goran Kovač ević sa Ipetom Ivandić em i Lazom Ristovskim snima solo ploč u " Prvak svijeta" (Diskoton 1982), a Teš ka industrija 1984. godine objavljuje LP " Ponovo sa vama" u postavi Vedad Hadž iabdić (gitara, autor muzike). Narcis Lalić, vokal, Munib Zoranić, bubnjevi, Sead Trnka, bas i Zoran Krga, klavi­jature. Tekstove na toj ploč i pisali su Duš ko Trifunović, Vedad Hadž iabdić, Husein Vla-dović i Mladen Vojič ić Tifa. Po odlasku iz grupe, Lenđ el se preselio u Novi Sad, zapo­slio u produkciji Radio Novog Sada, gdeje radio kao producent i aranž er. Jedno vreme je sarađ ivao sa Ljubiš om Ristić em u Suboti­ci u okviru KPGT-a.

Teš ka industrija 1977 godine sa novim pevač em Goranom Kovač ević em u sredini.

Godine 1995. š vajcarski izdavač Krin mu-sic objavio je kompilacijski CD Teš ke indus­trije na kome su se naš le pesme sa njihovih albuma, a gitarista Vedad Hadž iabdić, kao jedini stari č lan, za istu kuć u snima CD " Ruž e u asfaltu" kojim pokuš ava da nastavi ž ivot grupe

Diskografija

Singlovi

" Karavan'VUFO" (Jugoton 1975)

" Kolika je Jahorina planina" / " Kovač i sreć e" (Jugoton 1975]

" Kadija" / " Š ta je rekla Ana" (Jugoton 1975)

" Ž ivotje maskenbal" /" Naš em putu kraja nema" (Jugoton 1976)

" Š tap" / " Nepoznata pjesma" (Jugoton 1976)

" Alaj mi je več eras po volji" / " Ja i ti i ljubav naš a" (Jugoton 1977)

" Igraj mala opa, opa" / " Otiš la je ljubav moja" (Jugo­ton 1977)

Albumi

" Ho ruk" (Jugoton 1976) " Teš ka industrija" (Jugoton 1976) " Zasviraj i za pojas zadjeni" (Jugoton 1978) " Teš ka industrija i S, M. Vajta" (Jugoton 1981) " Ponovo sa vama" (Sarajevo disk 1984) " Ruž e u asfaltu" (Art Of Voice - Megaton 1996.)

TILLY ROBERT

(Subotica)

Robert Tilly, poznatiji pod imenom Lone-some Bob Tilly rođ en je 1954. godine u Su­botici Peva, svira akustič nu gitaru, bas, mandolinu, instrumente sa klavijaturama i flautu. Piš e poeziju, slika i bavi se publici­stikom vezanom za muziku

Poč etkom osamdesetih sa Draganom Ruž ić em je oformio akustič arski duet After Midnight Band. Od 1985. godine profesio­nalno se bavi muzikom izvodeć i folk, blues, reggae i jazz muziku. Ž iveo je i nastupao Mađ arskoj, Š vedskoj, Holandiji, Americi, Nemač koj i Maleziji Objavio je knjige svojih pesama, ali i prevode blues pesama: " La Poe-sie Sonc But" (1976.), " Etthell VVolf's Side-turns" (1982), " Troubadour" (1982,), knjigu eseja " The Great Blues Stvlists" (1994.), " The Liverpool Poetic Circle" (1995.), " Irish Fairy Tales" (1996.) i " Great Blues Stvlists 2" (1997.). Tokom karijere snimao je sa različ i­tim muzič arima, pa su tako nastale ploč e " Rather Go Blind", EP sa Robertom Hekeom (Robert Hoekke) objavljen 1984 godine u Holandiji Sa mađ arskim Hobo Blues Ban­dom snimio je 1986. godine LP " Esztrad", a sa grupom Exit istoimeni album objavljen 1988. godine u Jugoslaviji Na kaseti " Feel So Lonesome" koja je izaš la krajem 1994 godine snimio je obrade blues i countrv standarda. Na kompilaciji " Belgrade The Blues Today" (PGP RTS 1994) snimio je tradi-cional " John, the Revelator". Na kaseti " Tribu-tes" snimio je posvete omiljenim blues veli­kanima Kaseta " Root Vegetable With Wild Mushrooms And Vegetable" predstavlja zbir osamnaest pesama koje je Bob snimao od 1983. do 1994. godine.

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

TIME

Na kaseti " Radio sessions" naš li su se snimci njegovog akustič arskog nastupa na radiju urađ eni 18 juna 1996. godine Te več eri je takođ e izvodio obrade standarda Na kaseti " Soleil des Loups" snimio je svoje kompozicije, kao i obrade standarda a sve instrumente je, po obič aju, odsvirao sam

Diskografija

" Rather Go Blind" (Attic 1984.. EP) " Exit" (PGP RTB 1987. LP)

" Esztrad" (Hungaroton 1987, LP)

" Kilometerkovek" (Jugoton 1988, LP)

" Music Unity" (RTV Novi Sad 1988, EP)

" Diarea Don't Have No Mercy (In This Land)" (ITMM

1994, kaseta)

" Feel So Lonesome" (Music Yuser 1994, kaseta) " Root Vegetable With Wild Mushrooms And Veg-

etable" (Music Yuser 1995, kaseta) " Tributes" (Mario Records 1995 kaseta) " Lonesome Bob & the Cold Shit" (Good Taste Records

1996, kaseta) " More Tributes per Yeare (Good Taste Records 1996,

. kaseta)

" Raw & Lonesome-live" (LP Production 1996,, kaseta) " Alive and Well at St, James" (LB Production 1996,

kaseta) " Lonesome Bob Radio Sessions" (Gorilla Memories

1996, kaseta) " Soleil des Loups" (Big City Dream 1997, kaseta)

TIME

(Zagreb)

Adolf Dado Topić rođ en je 4 septembra 1949. godine u selu kraj Nove Gradiš ke u Slavoniji Muzič ku karijeru Dado je započ eo kao srednjoš kolac u grupi Đ avolji eliksiri u kojoj je gitaru svirao Josip Boč ek, Dado je svirao bas i pevao

Kasnije su obojica svirali u grupi Lavine, da bi se 1967 godine priključ ili najuspeš nijoj postavi osječ kih Dinamita Prve Dinamite č inili su pevač Kić o Slabinac, gitarista Antun Nikolić, basista Alberto Krasnici, klavijaturi-sta Vlada Lazić i bubnjar Ratko Divjak. Kada su Slabinac i Nikolić otiš li u JNA, nove Dina­mite nastavljaju Dado koji prelazi na ritam gitaru i prvi put peva, Boč ek, Divjak i Alber­to Krasnici. Dado vrlo brzo izgrađ uje repu­taciju odlič nog pevač a soul i blues muzike " Genijalci iz Osijeka", kako su ih tada naz­vali, svirali su samo tuđ e stvari, ali za njima ne ostaje nijedan studijski snimak. Prethod­ni Dinamiti ostali su zabelež eni sa snimcima iz 1967. godine sa numerama " Č ađ ava mehana" i " Č ač ak kolo" na kompilacijskim kompakt diskovima " Yu retrockspektiva" (Ko­muna 1994) U leto 1969. godine iz Ne-mač ke se vrać a gitarista Vedran Bož ić (rođ en 1946. u Zadru) koji je po klubovima svirao sa zagrebač kom grupom Roboti. Po raspadu Robota osnovao je Wheels Of Fire koji su jednom prilikom u klubu svirali sa Dž imijem Hendriksom. Pod utiskom njegove prič e Dado je nagovarao ostale iz Dinamita da se oprobaju u inostranstvu, ali bez uspeha.

''i11: 1976 godine u jednoj od brojnih postava

Razoč aran, resio je da ide sam, ali krajem 1969 godine stiž e mu poziv da se priključ i Korni grupi i zameni pevač a Dalibora Bruna

Po njegovom prelasku u Beograd, Dina­miti prestaju sa radom. Ubrzo Dado u Korni grupu dovodi i Josipa Boč eka. U Korni grupi je poč eo da komponuje i tako su nastale nje­gove prve pesme " Remember", " Ž ena je luka a č ovek brod" i " Prvo svetio u kuć i broj 4" u kojoj je autorstvo podelio sa Kornelijem Ko­vač em lako su te pesme bile u maniru pro­gresivne muzike koju je Kornelije u to vreme zastupao, nijedna se nije naš la na ploč ama Korni grupe

Septembra 1971 godine napuš ta Korni grupu i odlazi u Zagreb gde uz pomoć me­nadž era Vladimira Mihaljeka formira Time. Grupa zvanič no nastaje novembra 1971, godine u postavi: Dado Topić, vokal, Tihomir Pop Asanović, klavijature (ex Generals), Vedran Bož ić, gitara (ex Greš nici, Roboti, VVheels Of Fire, Mi, BP Convention), Mario Mavrin, bas (ex BP Convention), Ratko Div-

jak, bubnjevi (ex Dinamiti, BP Convention) i Brane Lambert Ž ivković, klavir i flauta (ex Grupa 220) Debi LP, za koji je već inu pesa-ma Dado napisao još dok je bio u Korni gru­pi, izlazi polovinom 1972. godine Prvi tiraž š tampan je u pet stotina primeraka, jer se u to vreme nije verovalo da domać i album ima komercijalni potencijal. Kako je prodaja kre­nula iznenađ ujuć e dobro, ploč a je godinama kasnije redovno doš tampavana (CD reizda-nje iz 1990 ima kao bonus pesme " Makedo­nija" i " Da li znaš da te volim"). Na debiju se naš la epski š iroka " Za koji ž ivot treba da se rodim", jazz orijentisana " Kralj alkohol" (mu­zika Alberto Krasnici), udarna " Istina maš ina" (koju je 1994 obradila EKV), neobavezna " Hegedupa upa" i balada " Pjesma No 3", Originalna postava dala je nekoliko vrlo ubedljivih koncerata, a onda je poč elo osipa­nje muzič ara š to ć e biti karakteristika grupe tokom č itave njene karijere Prvo je otiš ao Mario Mavrin, pa su bas na smenu svirali Dado, Nenad Zubak (ex grupa 220) i Č arli

TOPIC

YU ROCK ENCIKLOPEDIJA

Novak (ex Generals, Srce, Septembar). Zatim se iz redovnog angaž mana povukao Ratko Divjak koga su zamenili Peč o Petej a uskakao je i Piko Stanč ić. Peč o Petej, je u to vreme već imao izgrađ enu reputaciju Krajem š ez­desetih bio je č lan splitskih Delfina zajedno sa klavijaturistom Encom Lesić em. On i Enco su 1970. godine preš li u lndexe, ali se Peč o u grupi zadrž ao samo dva meseca. Po zavr­š etku Muzič ke akademije u Gracu 1973 godine pristupio je grupi Time i ostao joj ve-ran tokom svih uspona i padova Ipak, veli­ki promet muzič ara kroz grupu rezultovao je i vrlo neobič nim postavama Jednom prili­kom u Osijeku su nastupili samo bubnjar Pe­č o Petej i Topić. A u Splitu se Time pojavio u kombinaciji: Asanović, Petej i basista Bara-ković

Do prestanka rada originalne postave dolazi januara 1973. godine. Dadoje neko­liko meseci proveo u Nemač koj gde je sa Vedranom Bož ić em svirao po klubovima, a Asanović je otiš ao na turneju u SSSR kao č lan Novih fosila Po povratku u zemlju, Dado nastupa sa Jugoslovenskom pop selek­cijom koju je osnovao Pop Asanović. Time i Pop selekcija uč estvuju na Svetskom festi­valu omladine u Berlinu, u tadaš njoj Istoč noj Nemač koj gde dobijaju nagradu za Asa-nović evu kompoziciju " Berlin" Sviraju i u Austriji kao predgrupa na turneji engleskog sastava East Of Eden, kao i na festivalu BOOM 73 i njihova pesma " Reci mi ciganko

Dado Topić 1979 godine u vreme albuma " Neosedlani"

š to u mome dlanu piš e" objavljena je na ž ivoj ploč i " BOOM Pop Fest 73" (Jugoton 1973). Poč etkom 1974. godine Dado uč estvuje na

snimanju albuma " Majko zemljo" Tihomira Asanović a na kome peva, ali je i autor muzi­ke i tekstova Č lanovi Pop selekcije osnovali su kasnije sastav September sa kojima je Topić povremeno nastupao U dva navrata, tokom 1974 godine, Dadoje bio u zatvoru zbog izbegavanja vojne obaveze. Tokom boravka u vaspitnoj ustanovi napisao je pesme za album " Time II" koji je snimio sa Asanović em, Divjakom i Dragim Jelić em iz YU grupe koji je u to vreme u Ljubljani boravio u JNA Dadoje svirao bas, a na ploč i su se naš li trominutni hitovi " Alfa Romeo GTA", " Dok ja i moj miš sviramo jazz", zato­č eniš tvom inspirisana " Ž ivjeti slobodno" i balade " Da li znaš da te volim", " Divlje guske" (na tekst Desanke Maksimović) i " Balada o 2000" za koju je muziku napisao Alberto Krasnici.

Završ ivš i snimanje, novembra 1974 go­dine odlazi na odsluž enje vojnog roka u Ce­lje. Po izlasku iz vojske, oktobra 1975. godi­ne malo promoviš e drugi album, a zatim odlazi u London gde kao basista poč inje da svira sa grupom Foundations. Sa njim u gru­pi bio je i Peč o Petej i oni su odsvirali č etrde­set tri koncerta po Engleskoj Januara 1976. godine Foundations sviraju po Jugoslaviji Posle te turneje Topić i Petej ostaju u Jugo­slaviji i nastavljaju Time. Ubrzo im se pridru­ž uje klavijaturista Kris Nikols (Chris Nicholls) sa kojim su svirali u sastavu Foundations. Kris je rodom iz Prestona (u blizini Liverpu-la), u poč etku je svirao u jazz triju, a zatim pristupa grupi Foundations gde upoznaje Topić a i Peteja. Kada se posvađ ao sa č lanovi­ma Foundations, dolazi na nekoliko meseci u Jugoslaviju, ali ostaje preko tri godine. Time sviraju na festivalu BOOM 76 i kon-certna verzija pesme " Da li znaš da te volim" ostaje zabelež ena na ploč i " BOOM 76" (PGP RTB 1976). LP " Ž ivot u č izmama sa visokom petom", Topić snima u Minhenu sa muzič ari­ma: Vedran Bož ić (gitara), Kris Nikols (klavi­jature), Ratko Divjak (bubnjevi). Karei Č arli Novak (bas), Piko Stanč ić (bubnjevi) i Zden-ka Kovač ič ek (prateć i vokali). Ovom ploč om Topić nudi koncepcijski album koji za temu ima ž ivot rock zvezde. LP donosi hit " Rock' n'roll u Beogradu". Sledeć e dve godine Topić redovno svira oproš tajne turneje grupe Time Tako je snimak njihovog nastupa odr­ž anog 6. novembra 1976. godine u novo­sadskom Studiju M zabelež en na duploj ploč i " Randevu s muzikom" (Jugoton 1977). Uz druge sastave, Time su zastupljeni pes-mama " Ž ivot u č izmama sa viskom petom" i " Divlje guske" Krajem 1977 godine propala je kombinacija sa supergrupom K2 u kojoj je trebalo da budu Kornelije Kovač, Dado Topić, Ratko Divjak, Č arli Novak, Sloba Mar-ković i Josip Boč ek. Kada su se krajem 1977 godine Petej i Vedran zaposlili kao studijski muzič ari, grupa Time zvanič no prestaje sa radom


Ïîäåëèòüñÿ ñ äðóçüÿìè:

mylektsii.su - Ìîè Ëåêöèè - 2015-2024 ãîä. (0.023 ñåê.)Âñå ìàòåðèàëû ïðåäñòàâëåííûå íà ñàéòå èñêëþ÷èòåëüíî ñ öåëüþ îçíàêîìëåíèÿ ÷èòàòåëÿìè è íå ïðåñëåäóþò êîììåð÷åñêèõ öåëåé èëè íàðóøåíèå àâòîðñêèõ ïðàâ Ïîæàëîâàòüñÿ íà ìàòåðèàë