Ãëàâíàÿ ñòðàíèöà Ñëó÷àéíàÿ ñòðàíèöà ÊÀÒÅÃÎÐÈÈ: ÀâòîìîáèëèÀñòðîíîìèÿÁèîëîãèÿÃåîãðàôèÿÄîì è ñàäÄðóãèå ÿçûêèÄðóãîåÈíôîðìàòèêàÈñòîðèÿÊóëüòóðàËèòåðàòóðàËîãèêàÌàòåìàòèêàÌåäèöèíàÌåòàëëóðãèÿÌåõàíèêàÎáðàçîâàíèåÎõðàíà òðóäàÏåäàãîãèêàÏîëèòèêàÏðàâîÏñèõîëîãèÿÐåëèãèÿÐèòîðèêàÑîöèîëîãèÿÑïîðòÑòðîèòåëüñòâîÒåõíîëîãèÿÒóðèçìÔèçèêàÔèëîñîôèÿÔèíàíñûÕèìèÿ×åð÷åíèåÝêîëîãèÿÝêîíîìèêàÝëåêòðîíèêà |
Ristovski Lazar 11 ñòðàíèöà
inspirisanih aktulenim politič kim trenutkom, tu su i dobro prihvać ene " Več na loviš ta" i " Ustani i kreni". CD kao bonus donosi pet pesama sa prethodnih ploč a U leto 1996. godine gitarista Goksi odlazi u vojsku a zamenjuje ga Igor Panić sa kojim krajem 1997. godine snimaju novu ploč u " Kao da nič ega nije ni bilo" u produkciji Igora Borojević a. Pored novih pesama tu se naš la i obrada " Teenage kicks" sastava Under-tones. Ploč u su snimili u studiju Fabrika koji su otvorili sa Igorom Borojević em Diskografija " Lepa kaseta" (Delirijum 1991, kaseta) " Hej, mornari" (Carlo records 1992) " Spremanje ribljeg gulaš a zahteva visoku koncentraciju" (Metropolis 1994.) " Straš ni sud" (Metropolis 1995.) DZUKELE (Subotica) Tokom 1991 godine u Subotici je delo-vala grupa Feniks koju su č inili Dragan Neorč ić Draž a, bas. Slobodan Vukosavljević Bane, gitara i vokal i Rudolf Aleksić, bubanj Aprila 1992. godine priključ uje im se gitarista Leonid Pilipović (ex Allegro) i rade pod Dž ukele YU ROCK ENCIKLOPEDIJA FAMILIJA imenom Feniks 39 Leta 1992. godine me-njaju ime u Dž ukele i snimaju pet svojih pe-sama na osnovu kojih nastupaju na Gitari-jadi u Zaječ aru 1993. godine To im obezbe-đ uje prvu medijsku prezentaciju. Februara 1994 godine nastupaju na manifestaciji Brzi bendovi Srbije, gde uz Gobline bivaju proglaš eni za otkrić e godine Svoj rock'n'roll zasnovan na gitarskom zvuku zvanič no su predstavili maja 1994. godine kada objavljuju debi kasetu " Gledajuć i u mrak". Sa nje se izdvajaju pesme " Most", " Amerika", " Energija", " Ne mogu da pobegnem". Autor tekstova je Bane Vuko-savljević, a muziku su radili zajedno. Na debiju se naš la obrada pesme " Next To You" sa prvog albuma grupe Police. U njihovoj verziji pesma se zove " Opasan grad". U pesmi " Amerika" upotrebili su pola stiha iz pesme " Pit i to je Amerika" sastava Azra. Novi materijal promoviš u na koncertima sve do decembra 1994. godine kada Bane i Draž a odlaze u vojsku Grupa pauzira godinu dana, a Le'onid Pilipović prelazi u Gobline i uč estvuje na snimanju njihovog albuma " U mag-novenju" Decembra 1995. godine Dž ukele nastavljaju sa radom u originalnoj postavi. Aprila 1996. godine izlazi im CD " Gledajuć i u mrak". Krajem juna nastupaju na Zgaga rock festivalu u mestu Hotič pri Litji u blizini Ljubljane Posle te svirke grupu napuš ta Rudolf Aleksić, a zamenjuje ga Vlada Š ar-č ević (ex Marseljeza) Krajem 1997 godine Dž ukele su za Metropolis Records snimile CD " Zubato sunce" Pored aktivnosti u okviru grupe, Leonid Pilipović je u javnosti poznat i pod imenom Leo fon Punkerstein a bavi se stripom, ilustracijama, grafikom, dizajnom i skicama za tattoo Krajem 1996, godine diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna u Beogradu. Prvi strip je objavio 1988. godine u listu " Mladost". Radio je i za " Patak", " Tron", " Patagoniju" a objavljivao je i u već em broju domać ih fanzina. U Holandiji je zastupljen u antiratnim strip-izdanjima " Human dignitv is vulnerable" i " Signed By War" koje je kompilovao Novosađ anin u egzilu Momir Stoš ić Moki. Pilipović je samostalno izlagao u Beogradu, Novom Sadu i Subotici a grupno u zemlji i inostranstvu Radio je omote za CD Dž ukela, Električ nog orgazma (" Zaš to da ne") i Goblina (" U magnovenju"). Diskografija " Gledajuć i u mrak" (Metropolis 1994) EVA BRAUN (Beč ej) Do pojave grupe Eva Braun vojvođ anski grad Beč ej nije postojao na rock mapama Č etiri druga: Milan Glavaš ki (gitara, vokal), Petar Dolinka (gitara, vokal), Goran Vasović (bas, vokal) i Ljuba Rajić (bubnjevi) poč eli su da sluš aju muziku posle smrti Dž ona Leno-na. U to vreme poč eli su da komponuju, a prve demo snimke uradili su 1985. godine. Zvanič no grupu Eva Braun osnovali su u pro-leć e 1991 godine. Eva Braun Već sledeć e zime ulaze u novosadski studio DO RE Ml i snimaju debi " Prisluš kivanje" koji se pojavio u prodaji 5. oktobra 1992. godine, tač no na dan kada je obelež avana tridesetogodiš njica izlaska prve ploč e The Beatlesa. LP su producirali sa Predragom Pejić em, ponudivš i prijemč ive pesme " Jagod-na polja", " Kuć a lutaka", " Dan pobede" i druge. Debi albumom su se direktno svrstali u nove nade domać e scene. Zatim se priključ uju turneji Dobri bendovi Vojvodine koja je kao pandan Brzim bendovima Srbije tokom januara i februara 1993. godine overila prostor severne pokrajine, Svoju veš tinu vladanja oblikom trominutne pesme potvrđ uju 16. aprila 1993 godine kada su u beogradskom Muzeju kinoteke održ ali prvi unplu-gged koncert kod nas Taj nastup snimanje i objavljen na kaseti ogranič enog tiraž a. Sem svojih pesama u akustič noj verziji, oni su predstavili obrade lič nih idola: Idola, Filma, Đ avola, ali i stranih uzora The Beatlesa, Bob Dvlana i drugih. U to vreme su uradili dve pesme za nerealizovan omnibus film " Prič e izgubljene duš e" Dinka Tucaković a, muziku za predstavu " Kaligula" Albera Kamija u pozoriš tu Skordisi i muziku za deč iju emisiju " Fore i fazoni" Prestanak rada njihove matič ne kuć e Car-lo records dovodi do diskografskog zastoja i oni se u 1994. godini pojavljuju samo na kompilacijskom CD-u " Radio utopija" beogradskog radija B 92 Za tu priliku obradili su Lu Ridovu pesmu " Stephanie Says" koja je u njihovom prepevu krš tena kao " Aljaska" CD " Pop music" objavljuju krajem 1995. godine, a u to vreme dobijaju priliku da sa svojim uzorom iz mladosti Vladom Divljanom snime i obradu stare pesme Idola " Hajde sanjaj me, sanjaj". Na " Pop music" gostuju Dež e Molnar (saksofon i klarinet), Darko Matić (bas), Zoran Petrović (bubnjevi), Dragutin Bogdanović (VBB) i Š aš a Stamenković koji su svirali klavijature. Produkciju su radili č lanovi grupe i Predrag Pejić. U petnaest pesama oni su dali svoje viđ enje autorske, ispolirane pop muzike u kojoj se velika paž nja poklanja vokalima. Pesme kao " Zma- jevi", " Obič an dan", " 25. avgust", " Sada ne znam gde sam ne znam š ta", " Beč ej noć u", pored velike prijemč ivosti otkrivaju njihove posvete sastavima The Beatles, The Beach Boys, The Jam, The Byrds U š estominutnoj omnibus pesmi " Brian VVilson", koja se sastoji iz tri dela, meš aju različ ita raspolož enja: kabaretski zvuk, bossa novu i stil Beach Boysa, kako naziv već i nalaž e. Po objavljivanju ploč e u grupi dolazi do trzavica, Milan Glavaš ki i Ljuba Rajić sa klavi-jaturistkinjom Nataš om Katić i basistom Goranom Obradović em 1995. godine osnivaju sastav Popcycle, objavljuju kasetu " Orbitalna putovanja" (B 92 1996.) sa pet pesama i CD " Popcyclopedia" (Automatic 1997). U Evu Braun dolaze novi č lanovi, basista Duš an Š evrlić (ex Minstrel), gitarista Zvonko Stojkov i bubnjar Srđ an Ljiljak, dok Goran Vasović prelazi na gitaru. Petar Dolinka se takođ e povukao iz grupe, ali nastavlja kompozitorsku saradnju sa njima. Poč etkom 1997. godine diskografska kuć a Automatic na kaseti objavljuje reizda-nje debija " Prisluš kivanje" a na njoj se nalazi i obrada " Hajde, sanjaj me, sanjaj" koju su radili sa Vladom Divljanom. Svoj doprinos građ anskom protestu nova postava Eve Braun iskazala je poč etkom 1997 godine u pesmi " Zviž di Srbijo", obradi " Surfin' USA" grupe The Beach Boys. Krajem 1997. godine pristupili su snimanju nove ploč e. Diskografija " Prisluš kivanje" (Carlo records 1992) " Unplugged 16, 04 1993, " (Carlo records 1993, kaseta) " Pop music" (B 92 1995) FAMILIJA (Beograd) Grupu Familija osnovali su bivš i č lanovi grupa U š kripcu i Koš ava, gitarista Aleksandar Vasiljević Vaš a i gitarista Aleksandar Lukić Luka i bivš i č lanovi Vampira, pevač i Dejan Pejović Peja, Dejan Petrović Dexi i bubnjar Goran Redž epi Gedž a. Buduć i da su GENERACIJA BEZ BUDUĆ NOSTI YU ROCK ENCIKLOPEDIJA Familija Luka i Vaš a kao snimatelji sarađ ivali na ploč ama grupe Vampiri, poč etkom 1994 godine odluč ili su da formiraju sastav u kome ć e se baviti muzikom drugač ijom od one koju su kreirali sa svojim grupama Debi LP " Narodno pozoriš te" kao autori potpisuju Luka, Vaš a i Peja a u pesmama, u zavisnosti od teksta, koriste različ ite ž anrove zapakovane u raspevane pop forme. Svoje duhovite minijature najbolje formuliš u u pesmama " Baltazar", " Mala, mala", " Š to ja volim taj seks" i " Nije mi niš ta" Ploč u je producirao Đ orđ e Petrović On je ujedno svirao i klavijature a omot je uradio zapaž eni beogradski autor Š aš a Marković Mladož enja Na koncertima je sa njima nastupao bubnjar Ratko Ljubič ić (ex Disciplina kič me, U š kripcu). Redž epi se povukao iz grupe i posvetio se menadž erskom poslu. Polovinom 1996 godine Familija je na CD singlu objavila pe-sme " Brate Murate" (na osnovu pesme " Trla baba lan" Korni grupe) i " Ringiš pil", najavljujuć i CD " Seljač ka buna" koji je izaš ao maja 1997 godine. U produkciji Đ orđ a Petrović a ponudili su pesme " Paranoja", " Hepi hipi", " Niš, Pariz, Teksas" i druge. Novi materijali stilski su slič no obojeni kao i pesme sa debi ploč e Diskografija Singl " Brate Murate" / " Ringiš pil" (Komuna 1996) Albumi " Narodno pozoriš te" (PGP RTS 1994) " Seljač ka buna" (Komuna 1997) GENERACIJA BEZ BUDUĆ NOST! (Novi Sad) Grupa je nastala 9 marta 1990 godine, a muziku su zasnovali na Ol punk zvuku. Udarnu postavu č inili su Robert Bu (vokal), Vladimir Cinkocki Č ina (bubnjevi), Aleksandar Reljić (gitara) i Borisav Stefanović (bas). Prve snimke objavili su na kaseti " Novi Sad Vol 2" (GBB Tapes 1990.) na kojoj su predstavljeni mladi novosadski sastavi Zatim sledi njihova kaseta " Da je jug pobedio" sa dvadeset koncertnih i studijskih numera. Godine 1991 objavili su maksi singl " Ima da me sluš aš ", a debi LP " Vol. 1" snimaju u produkciji Zorana Bulatović a Baleta (ex Luna, Laboratorija zvuka) i na njemu se predstavljaju pesmama na tragu sastava The Clash i Madness, dakle pod uticajem ska muzike i punka Na ploč i su snimili temu " Instrumental" koja predstavlja obradu muzike iz serije " Otpisani", neke pesme su na engleskom, a dodali su i dva koncertna snimka Kasetu sa istim materijalom objavila je firma Myusic Yuser, a ploč a je licencno objavljena u Belgiji Zanimljivo je da se na sva tri izdanja naš la pesma " Da je jug pobedio", a sa ploč e " Vol 1" još su se izdvojile pesme " Jamajka" i " Olovna jutra". Uprkos ambicioznim planovima, grupa pauzira, Č ina prelazi u Obojeni program, a zatim u Gobline. Krajem 1997 godine objavili su ploč u " Spleen" a grupu č ine: Robert Bu, Borisav Stefanović, gitaristi Miloš Raš ković, Zlatko Gostić i bubnjar Dejan Š arković. Diskografija " Da je jug pobedio" (Predskazanje Records 1990, kaseta) " Ima da me sluš aš " / " Pad" / " Krst u plamenu" (samiz- dat 1991. maksi singl) " Vol, 1" (Predskazanje Records 1993) " Spleen" (Automatic 1997) GOBLINI (Sabac) Grupa je nastala marta 1992. godine. Gitarista Alen Jovanović i basista Vlada Kokotović ž iveli su u Karlovcu i zajedno svirali u grupi Lorelai. Kada je 1991. godine sastav prestao sa radom Vlada i Alen su povremeno svirali sa brojnim zagrebač kim sastavima. Po raspadu SFRJ preselili su se u Š abac a 1992 godine su sa pevač em Brankom Golubović em formirali Gobline i poč eli da sviraju muziku inspirisanu post punk zvukom. U poč etku su č esto menjali bubnjare dok se na tom mestu nije ustalio Nenad Divnić, Prvu, slabo distribuiranu kasetu " Goblini" objavliii su aprila 1994. godine. Na A-strani se naš ao materijal iz repertoara grupe Lorelai, a B-stranu su popunile nove pesme. Nekoliko meseci kasnije Divnić je otiš ao u vojsku a zamenio ga je Nedeljko Nedić, poznatiji kao Meketa Sa njim su snimili kasetu " Istinite prič e I deo" sa udarnim pesmama " Cipjonka", " eLESdi se vrać a kuć i" i " Za Lore-nu". Na toj kaseti se naš lo pet ponovo snimljenih pesama sa njihovog prvog izdanja Na delu materijala bubnjeve je svirao Divnić. Krajem iste godine kao drugi gitarista pridruž io im se Leo Pilipović, jer je njegov sastav Dž ukele, zbog odlaska č lanova u vojsku, pravio pauzu. Maja 1995. godine Meketa odlazi na Kipar, a za bubanj seda Zoran Jević Fric, Poč etkom iste godine objavljuju dokumentarnu kasetu snimljenu 31. avgusta 1995. godine na koncertu u KST-u. Pored njihovih pesama tu su i hitovi KUD Idijota " Minijatura", " Pesma o ribaru Marinu, Marini i moru", koje inač e rado izvode na svojim nastupima. Uz " Sheena is a punk rocker" tu je i " Kuda idu izgubljene devojke (Tamara)" iz repertoara Borisa Novković a, kao i " Ne mogu viš e", obrada " I fought the Law" grupe The Clash. Sa producentom Acom Radosavlje- YU ROCK ENCIKLOPEDIJA HAZARI > ¦: ' Goblini vrcem snimaju CD " U magnovenju", a posle promotivnog koncerta na Leovo mesto dolazi gitarista Š aš a Š etka. " U magnovenju" im donosi nove koncertne favorite " On je ona je", " Ima nas! ", " Petra", " Vođ a" i obradu " Anja volim te", jednu od prvih pesama slovenač kog sastava Videosex koja se u originalu zove " Kako bih volio da si tu". Poč etkom maja 1996. godine sa grupama Svarog, Niš ta ali logopedi i Love Hunters odlaze na krać u turneju po Sloveniji i posle tih nastupa dobijaju poziv da krajem juna uč estvuju na dvodnevnom Zgaga rock festivalu u me-stu Hotič pri Litiji u blizini Ljubljane. U jesen 1996. godine ponovo odlaze na seriju nastupa po Sloveniji i bivaju odlič no prihvać eni. Koncertni snimci njihove tri pesme uvrš ć eni su na kaseti " Č etiri godine na Golom otoku" objavljenoj 1996. godine Reč je o zajednič kom koncertu u KST-u održ anom povodom petog rođ endana emisije " Paket aranž man" TV Politike Juna 1997. godine odlaze na novu mini turneju po Sloveniji a nastupaju i na drugom Zgaga rock festivalu sa novim bubnjarom Vladimirom Cinkockim Č inom (ex Generacija bez buduć nosti, Obojeni program). Na duplom kompaktu " No Border jam 4 i 5" (Front Rock 1997.) objavljene su njihove pesme " Ona misli da zna", " U magnovenju" i " eLESdi se vrać a kuć i" snimljene na koncertu u Ilirskoj Bistrici 1996, godine. Avgusta 1997. godine svirali su ispred grupe Motor-head na rock festivalu u Budimpeš ti. Materijale sa koncerata u Sloveniji i Srbiji objavili su na duplom disku " Turneja U magnovenju 96/97", Najednom disku su snimci sa koncerata i nova pesma " Punk's Not Dead", a na drugom pesme sa debi kasete " Istinite prič e I deo". Diskografija " Goblini" (Music Yuser 1994) " Istinite prič e I deo" (Metropolis Records 1994) " KST live" (Mortal Combat Records 1995) " U magnovenju" (ITMM 1996) " Turneja U magnovenju 96 / 97" (Metropolis 1997 dupli koncertni CD) GRU (Beograd) Rap muzič ar sa Banovog Brda koji se u javnosti pojavljuje pod imenom Gru karijeru je započ eo u bendu Ajne Avajciger. Debi ploč u " Da li imaš pravo? " radi u produkciji Zorana Hrnač ić a, sa gostima Sun-shine, Rhvthm Attack, Robin Hood i drugima. Antigangsta pesmom " Pravo u raj" postiž e popularnost koja ga delegira u vrh domać ih rapera. I sledeć i CD " Gru 2" (naziv je ujedno metafora za ž enske grudi) radi sa beogradskim rap muzič arima nudeć i hitove " Bić u tu", " Leto" i " Petak". Baveć i se kriminalom i seksom, Gru stvara melodiozan rap, koristeć i u svojim pesma-ma semplove grupa K2, Ray, Goodman & Brovvn II, The VVhitehead Brothers i The Temptations Sa grupom 187 za kompi-lacijski CD " Crn je zvuk za svaki struk" (Komuna 1997) snimio je pesmu " Da li oseć aš ". Za zajednič ki CD " Time Out" (Komuna 1997.) sa sastavom Del Arno Band snimio je novu verziju pesme " 5ak" „ GRU Diskografija " Da li imaš pravo? " (Jugodisk 1995.) " Gru 2" (Komuna 1996) HAZARS (Niš) Gitarista Dragomir Milenković Joga (rođ en 1954. godine u Trogiru) poč eo je da se bavi muzikom u jedanaestoj godini, a tokom karijere je svirao različ ite ž anrove Na formiranje njegovog konač nog izraza uticali su pevanje pravoslavnog monaha oca Dionisi-ja Hilandarca, pagansko nasleđ e, muzika sa vizantijskih prostora, ciganski melos juž ne Srbije, ali i indijska muzika. Vremenom je specijalizovao sviranje sinthv gitare, dajuć i svojoj muzici specifič an zvuk Pod nazivom etno pop zajednica Hazari, Milenković i basista Zoran Talević osnovali su u Niš u 1991. godine grupu orijentisanu na muzici zasnovanoj na narodnom stvaralaš tvu sa prostora Balkana. Pored njih u grupi su bili Goran Ilić (gitara), Još ko Hartl (bubnjevi) i Goran Đ orđ ević (udaraljke). Koristeć i jazz, rock i etno elemente, Milenković je Hazari JARBOLI YU ROCK ENCIKLOPEDIJA komponovao niz instrumentala koji su se naš li na njihovoj debi kaseti " Č uvari istine" Poč etkom 1994 godine grupi se pridruž io gitarista Aleksandar Dobrijevic, student filozofije iz Beograda. Sa odlaskom Dobrije-vić a grupa se odluč uje za violinistu Nikolu Aleksandrova, a novi bubnjar je Milorad Miloš ević iz Pirata. U poslednje vreme grupa č esto nastupa izvodeć i svoju muziku na akustič nim instrumentima Grupa je 1994. godine svirala na Jazz festivalu u Sofiji, u proleć e 1996 godine na Jazz festivalu u Kluž u u Rumuniji a leta 1997 godine na Summertime Jazz festivalu u beogradskom Sava Centru. " Č uvari istine" su 1996. godine izaš li u CD formatu a izdali su ga MD Studio i MG Sorabia. Jeseni 1997. godine grupa je završ ila snimanje nove ploč e pod nazivom " Balkan asimetrija", a u tri numere je pevala Katarina Kač unković. Diskografija " Č uvari istine" (KPGT 1994) JARBOLE (Beograd) Grupu su 1991 godine osnovali Danijel Kovač (gitara), Boris Mladenović (gitara), Ž olt Kovač (bas) i Nemanja Ać imović (bubnjevi). U poč etku su č esto nastupali u beogradskim klubovima ili na modnim revijama Ljudmile Stratimirović. Godine 1993. svirali su u finalu Paliluske olimpijade kulture pod imenom Dž o i jarboli U proleć e 1996 godine objavili su kasetu " Č izmanoga" na kojoj su tri studijska snimka " Industrija oko nas", " Utkaj auto puteva na novi talas", " Ja opet bić u tvoj" i " Da li u stvari ona nije bila oprezna? ", dok ostatak č ini koncertni materijal. Pesma " Industrija oko nas" objavljena je na kompilaciji " Mi za mir" (Vreme zabave / Centar za antiratnu akciju Beograd 1995), a " Da li u stvari ona nije bila oprezna? " pojavila se na kompilacijskom CD-u " Ovo je zemlja za nas?!? " (BOOM 93-B 92 1997.) Oktobra 1997. grupa je svirala na festivalu u nemač kom gradu Erfurtu. Krajem 1997. godine pristupili su snimanju prve zvanič ne ploč e Kanda Kodž a i Nebojš a Diskografija " Č izmanoga" (samizdat 1996) KANDA K0DZA1 NEBOJSA (Beograd) Sastav je nastao 1991. godine u postavi Oliver Nektarijević (vokal), Rastko Lupulović (gitara), Vladislav Rac (bas), Stevan Dimitri-jević (bubnjevi) i Marko Petronijević (truba) Neobič an naziv grupe predstavlja igru reci Kanda znač i valjda, a kodž a je sleng za mnogo. Posle dve godine zajednič kog rada i pobede na Palilulskoj olimpijadi kulture 1992. godine prave pauzu, jer Oliver odlazi u Ameriku. Po njegovom povratku 1994. godine nastavljaju sa radom Na kaseti " Guarda Toma! " objavili su koncertne snimke sa nastupa održ anih maja i oktobra 1995. godine u Domu omladine i KST-u U pesmi " Priroda" gostovao je Vuč a iz grupe Dark-wood Dub, a pesma " Put za Tunu" snimljena je u studiju. Na kaseti su se još naš le pesme " Toma Bebić " (posveć ena ovom osobenom kantautoru iz Splita), " Visokogradnja" i " Sisa" koja je već objavljena na kompilaciji " Mi za mir" (Vreme zabave / Centar za antiratnu akciju Beograd 1995.) Njihove neformalne funk i jazzy kompozicije na tragu sastava Pere Ubu i Minutemen, obogać ene Olive-rovim reggae vokalnim interpretacijama, brzo su ih ustolič ile na mestu omiljenih klupskih sastava. Rastko Lupulović, koji je paralelno razvijao i karijeru glumca, 1996 godine donosi odluku da se zamonaš i, napuš ta grupu i odlazi u manastir Deč ani. Tokom kratke glumač ke karijere, Lupulović je za ulogu u predstavi " U potpalublju" 1996 godine dobio brojna priznanja: nagradu Zoran Rad-milović, Sterijinu nagradu i priznanje novosadskog " Dnevnika" Glumio je u predstavama Ateljea 212 i filmu " Paket aranž man". Juna 1997. godine grupa je snimila novu ploč u koju treba da objavi B 92. Materijal je producirao Ž eljko Bož ić, a novi gitarista je Ivan Topisirović iz sastava Superstar (nekadaš nji Fake Madona's Undervvear). Diskografija " Guarda Toma! " (Metropolis 1996, kaseta) KASANPRIN GLAS (Novi Sad) Grupa je nastala 1993. godine u mestu Beoč in u postavi Nadež da Obrić (vokal). Slobodan Ž ivković (gitara, sintisajzer i bas), Igor Olejar (bas) i Frane Malenica (bubnjevi) Na debi CD-u su se predstavili melodič nom i promiš ljenom muzikom, a kao gosti u studiju su im pomogli Aleksandar Banjac (klavijature), Dež e Molnar (klarinet) i Aleksandar Stamenković (klavijature). Sledeć e izdanje, viš e gitarski izraž enu kasetu " Neko kao ja" snimaju u produkciji Mareta Vuk-manović a (ex Pekinš ka patka), a bas svira novi č lan Miroslav Bedov Micke (ex Obojeni program). Mini moog u pesmi " Labud" odsvirao je politič ar Nenad Č anak, a gostovao YU ROCK ENCIKLOPEDIJA K2 je i gitarista Miroslav Marelj. Autori muzike su Bedov, Ž ivković i Malenica a tekstove je napisala Nataš a Malenica. Diskografija " Kasandrin glas" (Metropolis Records 1995) " Neko kao ja" (Music Yuser 1997) fCAZUA U UŠ I (Beograd) Grupa je nastala u jesen 1986 godine, a iskristalisala se iz niza š kolskih sastava koje je predvodio gitarista i pevač Ivan Đ orđ ević Ivek. Uobič ajene poč etnič ke muke savlađ ivali su sve do jeseni 1990 godine kada je privatna beogradska izdavač ka kuć a " Nova Aleksandrija" objavila LP " Jaš uć i do ekstaze" na kome su zabelež eni snimci novih sastava Euforija, Klajberi, Pressing, Darkvvood Dub, a Kazna za uš i je zastupljena sa dve numere Januara 1991. godine objavili su singl sa pesmama " Deri kamen" i " Moj drug", a sop-stveni zvuk su okarakterisali sloganom na omotu: " Ekstremno garaž no rokanje". Grupa je tokom godina č esto menjala č lanove, a u tom periodu ključ nu postavu su, uz Iveka, č inili basista Rudolf Cibulski i bubnjar Dejan SS Utvar, koji je kasnije preš ao u Del Arno Bend, Leta 1992, godine, Kazna za uš i na kaseti objavljuje debi " Ispod zemlje" u produkciji Joveca (ex Električ ni orgazam) sa udarnim pesmama " Koska", " Rođ en lud", " Kad budeš mrtav i beo". Po glasovima publike i ž irija pobeđ uju na Gitarijadi 92 u Zaječ aru, Novembra iste godine na manifestaciji Brzi b'en-dovi Srbije Ivek dobija priznanje kao najbolji gitarista, a njegova pesma Koska proglaš ena je za rock'n'roll himnu Srbije. Tokom sledeć e sezone grupa č esto nastupa po klubovima, a gostuju u Skoplju i Kumanovu. U okviru tih nastupa sviraju i u beogradskom SKC-u 8. i 9. aprila 1993. godine sa Srđ anom Ž ikom Todorović em za bubnjevima, u postavi proš irenoj udaraljka-ma i saksofonom, a kao gosti na bini im se pridruž uju č lanovi Električ nog orgazma i Partibrejkersa. Poč etkom 1994 godine objavljuju LP " Izliv radosti, napad sreć e" na kome je deo snimaka sa koncerata u SKC- u i novi, studijski materijal koji je opet producirao Jovec Maja 1994. godine izdavač ka kuć a Red Luna Records, smeš tena na Kipru, objavljuje CD " 3" na kome su uz Pressing i Overdose i š est snimaka Kazne za uš i, već poznatih sa njihovih prethodnih izdanja. Ista kuć a na CD-u 1994. godine objavljuje reiz-danje ploč e " Ispod zemlje" sa bonusom kon-certnih snimaka. Aprila 1995. godine grupa je u Sloveniji odsvirala č etiri koncerta. Posle tog gostovanja nastupa pauza, jer je Ivek u nekoliko navrata boravio u Grč koj gde je svirao po klubovima na ostrvima. Povratnič ki koncert održ ali su poč etkom jula 1997 godine u baš ti KST-a, a uz Iveka grupu č ine gitarista Đ iđ i Radmilović (ex Euforia), basista Goran Vujović i bubnjar Nebojš a Dragojlović koji su bili u sastavu Kandinskv. Diskografija Singl " Deri kamen" / " Moj drug" (Nova Aleksandrija 1991 „) Albumi " Ispod zemlje" (Sorabia Disk 1992, kaseta) " Izliv radosti, napad sreć e" (PGP RTS 1994) K2 (Beograd) Sestre Kovač, Aleksandra (rođ ena 1972.) i Kristina (rođ ena 1974), zahvaljujuć i ocu Korneliju Kovač u, muzikom su poč ele da se bave vrlo rano. Prve kompozicije napravile su kada je Aleksandra imala trinaest a Kristina jedanaest godina. Te 1985. godine su uradile prvi snimak u Norveš koj, u studiju svog ujaka Aleksandra Stojanović a. Godine 1989. u Š paniji sa Kornelijem, koji je bio producent i aranž er, rade snimke na engleskom jeziku da bi se predstavile zapadnom trž iš tu pod imenom Next Of Kin. Taj materijal, nazvan " Way To The Top", za naš e trž iš te objavljuje Komuna 1990. godine, ali bez ikakve medijske podrš ke Iste godine Aleksandra peva na snimcima klavijaturiste Rič arda Kotla (Richard Cottle) koji je svojevremeno pratio Zdravka Č olić a na njegovoj jugoslovenskoj turneji Sestre prate Bebi Dol na Jugoviziji 91. u pesmi " Brazil" U proleć e 1991 godine potpisuju ugovor na pet godina sa engleskom firmom 4lMismanagment" i septembra dolaze u London gde imaju seriju klupskih nastupa sa Labi Š ifreom (Labi Š ifre). Krajem godine se vrać aju u Beograd, a leta 1992. godine u Norveš koj pod imenom You Dirty Sisters snimaju promo materijal za kompozitora Swaya. Na promo kom-paktu se nalazi i jedna njihova pesma. U međ uvremenu, Aleksandra je u Š paniji nastupala sa latino dance grupom Loco-mia. Svirala je klavijature i pevala prateć e vokale. Takođ e je 1993. godine pevala prateć e vokale na š panskoj turneji pevač a Mike-la Herzoga Kristina je 1993. godine nastupala u obnovljenom mjuziklu " Kosa" gde je imala solo numeru u pesmi " Beli momci", U jesen 199.3 godine opet odlaze u Englesku, uključ uju se u turneju bivš eg pevač a grupe Hot Chocolate Erola Brauna (Errol Brovvn) koji je okupio tim mlađ ih muzič ara. Njih dve su bile predgrupa, nastupale su pod imenom The Cornelias, a Aleksandra je na njihovim koncertima pevala prateć e vokale. Na turneji upoznaju bubnjara Roberta Madiksa (Robert Maddix) i klavijaturistu Dž onatana Bekforda (Jonathan Beckford) i sa njima obrađ uju Erolovu pesmu " Girl Crazy" (u njihovoj verziji " Boy Crazy"). Objavljuju promo CD pod nazivom " KK" za koji su zajednič ki komponovali materijal a engleski muzič ari nastupaju pod imenom New Underground, Od kompanije Sony 2 dobijaju poziv da jula 1994. godine nastupe u londonskom klubu Embargo. Posle tog nastupa Maf Vinvud (Muff Winwood) im nudi ugovor, ali zbog tehnič kih problema prilikom nastupa u " Cafe
|