Brecelj Marko

(Kopar)

Marko Brecelj je rođ en 1951 godine u Sarajevu Ž iveo je u Mariboru i Kopru, a ka­rijeru je započ eo u ljubljanskom sastavu Krik. Na poč etku je svirao violinu, ali kada su mu je ukrali na Omladinskom festivalu u Subotici 1974. godine, odustao je od tog instru­menta. Na tom festivalu je za pesmu " Duš a in jaz" dobio nagradu struč nog ž irija. Iste godi­ne " Duš a in jaz" se naš la na njegovoj prvoj ploč i " Coctail" koja sadrž i originalne i neo­bič ne teme pisane od 1972. godine. Marko je za nju dobio nagradu Sedam sekretara SKOJ-a. Pesme je aranž irao Bojan Adamič, a Brecelja je pratio plesni orkestar. Tako je alterna­tivna sadrž ina na zanimljiv nač in upakovana u festivalski zvuk Pesmu " Hiš kar Rogač " snimio je sa č lanovima grupe Sedem svetlobnih let iz koje je poč etkom 1975 godine nastao Buldož er u kome je Brecelj dobio ulogu pevač a

U Buldož eru je ostao sve do 1979 godine Sa njima je snimio prva dva albuma i mini LP " Ž ivi bili pa vidjeli". Na sledeć oj ploč i Buldož era " Izlog jeftinih slatkiš a" bio je samo koautor tekstova. Tokom godina provedenih u Buldo­ž eru izgradio je imidž cinič nog, nepredvidivog i ekscesima sklonog izvođ ač a koji je na binu izlazio u invalidskim kolicima, palio sebi kosu i bradu, bavio se akrobacijama i uvese­ljavao publiku neobič nim prič ama Po napu­š tanju Buldož era snimio je singl " Parada, maj­muni i trotoari" kojim najavljuje svoje viđ enje razbijanja muzič kih i tekstualnih formi Sa ne­konvencionalnim pesnikom Ivanom Volarić em Feom nastupao je u okviru dueta Zlatni zubi Brecelj, gitarista Leon Ukmar, basista Zlatko Baš ič, gitarista Taljub Lapajne, klavijaturista Robert Vatovec i bubnjar Marjan Medveš ć ak su se udruž ili u okviru grupe Mar-janov č udni zajec i snimili LP " Svinjam dija­mante"

Poverite cenu za svaki slucaj na https://www.faceyubook.com

Tokom 1983. i 1984 godine održ ali su dvadeset sedam koncerata i prestali sa ra­dom. Sledeć e dve godine Brecelj nastupa sam i 1986, godine snima poslednje samostalno izdanje, kasetu " Desant na Rt Dobre nade" na kojoj su uz pesmu " Dan Republike" i teme koje je komponovao za pozoriš ne predstave. Ba­sista Aleš Još t, saksofonista Primoš Š mit i Bre­celj su 1988 godine snimili ploč u " Javna vaja".

LP " Coctail" je tokom godina dož iveo neko­liko reizdanja na kasetama, a na CD-u je objavljen za Nika Distribution sa bonus snim­cima koji su obuhvatili pesme sa singla " Para­da" i ranije neobjavljene materijale. Sa sasta­vom Strelnikoff, Brecelj je 1994. godine obja­vio neobič an CD " Hojlarija svinjarija diareja gonoreja" na kome su se naš le tri pesme iz repertoara Buldož era: " Novo vrijeme", " Higi­jena" i " Ko jebe Buldož er" Pesme su snimljene u različ itim verzijama pa je " Novo vrijeme" dobilo pet različ itih formi od " seksi disko miksa" do " new age miksa" U uvodu pesme " Ko jebe Buldož er", inač e vesele obrade " Roll Over Bethoven" Caka Berija (Chuck Berry), usemplovan je monolog Branka Cvejić a u ulozi Baneta Bumbara iz serije " Grlom u jagode", a zatim se pesma razvija u soč ni punk rock

Tokom poslednjih godina Brecelj radi, kako sam kaž e, kao " WC direktor rock kluba Mladinski kulturni centar" u Kopru gde nastupa­ju alternatvini sastavi sa prostora bivš e Jugo­slavije, iz Evrope i bivš eg Sovjetskog Saveza. U tom klubu su od raspada Jugoslavije, pored mnogih drugih, svirali Partibrejkersi, Električ ni orgazam, Goblini Razvijajuć i svoje originalne ideje, Brecelj ima i različ ite cene ulaznica Naj­jeftinije karte su za stanovnike Istre, sledeć a povlaš ć ena cena je za Slovence uč enike, stu­dente i nezaposlene, a ostali plać aju punu cenu. Bonovi za pić e za gostujuć e grupe su stare desetodinarke sa likom rudara Alije Sirotanović a, a Brecelj oko tri ujutro zaostalu pu­bliku rasteruje neobuzdanom svirkom na vio­lini. I to na uvo, svakome ponaosob.

Pored toga, Brecelj predvodi " Druš tvo pri­jatelja umjerenog napretka u granicama zakona", kandidovao se za gradonač elnika samo da bi ometao neadekvatne pretenden­te, dobio je godiš nju nagradu za humanitarni rad i delovanje u kulturi, objavljuje sopstveni bilten, piš e oš tre tekstove za lokalne novine i š irokogrudo nudi moguć nost posetiocima da se sa njim slikaju po ceni od 120 tolara. Okto­bra 1996. godine posle pauze od pet godina, svirao je u Novom Sadu i Beogradu.