Ñòóäîïåäèÿ

Ãëàâíàÿ ñòðàíèöà Ñëó÷àéíàÿ ñòðàíèöà

ÊÀÒÅÃÎÐÈÈ:

ÀâòîìîáèëèÀñòðîíîìèÿÁèîëîãèÿÃåîãðàôèÿÄîì è ñàäÄðóãèå ÿçûêèÄðóãîåÈíôîðìàòèêàÈñòîðèÿÊóëüòóðàËèòåðàòóðàËîãèêàÌàòåìàòèêàÌåäèöèíàÌåòàëëóðãèÿÌåõàíèêàÎáðàçîâàíèåÎõðàíà òðóäàÏåäàãîãèêàÏîëèòèêàÏðàâîÏñèõîëîãèÿÐåëèãèÿÐèòîðèêàÑîöèîëîãèÿÑïîðòÑòðîèòåëüñòâîÒåõíîëîãèÿÒóðèçìÔèçèêàÔèëîñîôèÿÔèíàíñûÕèìèÿ×åð÷åíèåÝêîëîãèÿÝêîíîìèêàÝëåêòðîíèêà






KUD Idijoti






(Pula)

 

KUD Idijoti nastali su 2. februara 1981. godine, a prvu postavu č inili su klinci koji su se lož ili na Ramonese: Aleksandar Milovanović, poznatiji kao Sale Veruda, Davor Zgrablić, Egidio Rocco i Marino Piuko. Daleko od medija i pod pritiskom instituci­je kao š to je Atomsko skloniš te, ž eleli su da izguraju neš to svoje, sasvim drugač ije. Svirali su u malim prostorima, nije im se ukazivala nikakva perspektiva i kroz grupu su prolazili brojni č lanovi. Jedini uporan bio je Sale Veruda. Konač na postava u kojoj su basista Nenad Marjanović Fric, pevač Branko Crnac Tusta i bubnjar Dario Boš uš ko Ptica, označ ila je pravi start. Tusta je te 1985. godine već imao skoro trideset godina i nikakvo scensko i pevač ko iskustvo pre toga. Proš ao je hipi eru, stopirao po Evropi, ož enio se, dobio kć erku i zaposlio u Uljaniku (fabrika u kojoj se prave brodovi) u personalnom odeljenju, ali je i dalje nosio kož nu jaknu, dugu kosu i muvao se po rock mestima. I negovao ž elju da zapeva. Tako su KUD Idijoti njegov prvi bend u karijeri. I ostali su se muzikom bavi­li zbog ljubavi, a ne " samo zbog para". Ptica je radio kao električ ar u Uljaniku (uvodio je struju u brodove). Sale se bavio stolarskim poslovima (radio je drvenariju za brodove) a Fric je bio zaposlen kao noć ni č uvar u obliž njoj ludnici u kojoj su imali i prostorije za vež banje. lako su u medijskom smislu godinama tapkali u mestu, Sale Veruda nikako nije gubio energiju i sa pravom upor­noš ć u č oveka koji je uveren u ono š to radi, gurao dalje.

Redovnim svirkama, KUD Idijoti su stekli reputaciju u Puli i okolini a u saradnji sa Bori­som Furlanom iz Kopra, vlasnikom izdavač ke kuć e Slovenija, 1986. godine objavljuju kase­tu " Legendarni už ivo". Snimljena skromnom tehnikom, kaseta je nosila njihove udarne koncertne pesme, međ u kojima i obradu č uvene italijanske revolucionarne pesme " Bandiera Rossa" koju su u to vreme izvodili i Pankrti. Zahvaljujuć i kaseti, Idijoti su poz­vani na Omladinski festival u Subotici 1987 godine na kome su se okupili i novi sastavi kao Mizar, Grad, Indust Bag i Tuž ne uš i. Po glasanju publike, KUD Idijoti su uz Mizar proglaš eni za najbolje na festivalu. Buduć i da su nastupi bili snimani, ž ive verzije nji­hovih pesama " Za tebe" i " Disco is not dead" naš le su se na kompilacijskom albumu sa festivala koji je objavljen pod nazivom " Naj­bolji už ivo". KUD Idijotima je ta pobeda puno znač ila. Izmoreni dugim medijskim ignorisanjem, dobili su dodatni podstrek i, kako su kasnije izjavljivali, ta pobeda ih je spasla rasturanja. Najednom su krenuli pozi­vi za svirke i otkriva ih mnogo š iri krug pub­like. Zahvaljujuć i dobro organizovanim alter­nativnim kanalima za njih se saznalo u Evropi, tako da su poč eli da sviraju po ma­njim klubovima u Nemač koj, Š vajcarskoj i Italiji. Godine 1987 predstavljali su Jugoslaviju na festivalu mediteranskih zemalja u mestu Ređ o Kalabrija na jugu Italije. Dok su svirali pesmu " Bandiera Rossa", iznervirani karabinjeri su se popeli na binu i prekinuli njihov nastup, najverovatnije zbog refrena " Ž iveo komunizam i sloboda". Grupi je to donelo pravi publicitet, pa su se č ak naš li u spoljnopolitič koj rubrici dnevne " Politike". Njihov koncert u Š vajcarskoj prekidaju besne feministkinje zato š to je Sale na gitari imao nalepnicu gole devojke, pa su mu sprejom isprskale gitaru i pokrile golotinju. U to vreme objavljuju prvi singl " Bolje izdati ploč u nego prijatelja" sa pesmama " Cirkus", " Rat­na pjesma", " Maja" i " Kad Sunce opet zađ e". Za njim slede singlovi nazvani " Budimo soli­darni s bogatima" i " Hoć emo cenzuru" u zamenu za debi album koji niko nije ž eleo da im objavi. U proleć e 1988 godine, kao pret­hodni pobednici, ponovo sviraju na Subotič kom festivalu.

Zahvaljujuć i redovnim nastupima po Nemač koj, povezuju se sa vlasnikom male izda­vač ke kuć e Incognito Records i on im 1989. godine objavljuje LP " Bolivia r'n'r" na kome su se naš le pesme sa singlova i stari demo snimci. Poš to su ih odbile gotovo sve disko­grafske kuć e u tadaš njoj Jugoslaviji, najzad potpisuju ugovor sa ljubljanskim Helidonom i to najviš e zahvaljujuć i uredniku Borisu Beleu, pevač u grupe Buldož er. Prvi pravi LP " Mi smo ovdje samo zbog para" objavljuju 1990 godine i sa njega se izdvajaju pesme " Minijatura", " Neć u da radim za dolare", " Kako to mož e" i verzija pesme " Bandiera Rossa" koja traje č itavih sedam minuta. Po­pularnost im naglo raste i postaju autentič ni predvodnici punk klinaca u č itavoj zemlji. Sledeć a ploč a " Glupost je neuniš tiva" posle dosta otezanja izlazi leta 1992 godine i nudi njihove zrele i direktne pesme " To nije mjesto za nas", " Pjesma o ribaru Marinu, Mari i moru", " Delamo š kifo", " Bepo, vrati se". Ali to je ujedno najgore vreme za svirke i objav­ljivanje ploč a. Sa poč etkom rata, č lanovi grupe su zamrzli svoju aktivnost i gotovo da su bili pred raspadom. Prazan prostor pop­unjavali su tako š to su Sale, Ptica i Fric na­stupali u okviru sastava LB Radnič ki svirajuć i stilski slič an materijal. CD " Tako je govorio Zaratusta" u naslovu krije njihovu igru reci koja je pevač a Tustu podigla na filozofski nivo To je njihov prvi CD u karijeri i na nje­mu su te 1993 godine napravili inventar prvih godina rada, jer su u to vreme iskreno sumnjali da li ć e nastaviti sa daljim aktivnos­tima. Na ploč i su se naš le pesme koje je Sale Veruda komponovao u periodu od 1981 do 1985. godine. Od osamnaest pesama, snimi­li su sedam starih neobjavljenih, sedam pe­sama koje su već ranije snimili u različ itim verzijama, dve sasvim nove: " Niš ta nije tako dobro da bi bilo dobro" (koautor Franci Blaš ković) i " Kad bi naš e MC, CD, LP...". Dve pesme su obrade starih pulskih punk grupa

Gola jaja i Visoki napon. U pesmi " lo sono......dittatore" (Ja sam diktator) usemplovali su glas glumca Ljube Tadić a sa ploč e " Odbrana sokratova i smrt". Stara obrada " O bella ciao"

dobila je podnaslov " ili......š ta hoć e ti antirasisti", a snimili su je uz malu harmoniku

koja se svojevremeno koristila u partizan­skim pesmama. Povodom te ploč e opet su svirali po delu evropskih zemalja. Avgusta 1994. godine nastupali su na festivalu Euro Woodstock u Budimpeš ti, a 10. oktobra im se ispunila davnaš nja ž elja - u Ljubljani su svirali kao predgrupa sastavu Ramones. U to vreme ostvarili su saradnju sa Francijem Blaš ković em, kome su svirali na CD-u " Istra ti materina" Ploč a je predstavljala zgodnu meš avinu različ itih senzibiliteta i povodom nje, uz duvač ku sekciju, odsvirali su deset koncerata po lokalnim istarskim kafanama. Tokom ratnih godina stekli su status benda oš trog jezika i jasnih stavova koji se nije libio da i dalje svira sada nepodobne " Bandiera Rossa" i " O bella ciao" drž eć i se pored marke i dolara svoje jasne devize " Pametnima ne treba niš ta objaš njavati, glupani ionako neć e niš ta shvatiti".

Sledeć i CD " Megapunk" im 1995. godine donosi udarnu " Fuck The System", preteč u " Bož ina", gorke " Ima li (ovdje) ž ivota prije smrti", " Red i palice", " Blago budalama", " Sjaj". Leta 1996 godine sa bivš im č lanom grupe, gitaristom Marjetom i nizom pulskih muzič ara snimaju kasetu " Marietto + I.R.A." (Bonaca 1997.). Marjeto već godinama ž ivi u Americi, ali je letovanje u Puli iskoristio da snimi svoje pesme sa starim prijateljima koji su se za tu priliku nazvali Istarska renesansna avantura (I.R.A.). Uz KUD Idijote, na snima­nju je uč estovao Ž eljko Vukić ević Zhel, pul­ske grupe Fuck Of Bolan i Dark Busters. U skladu sa svojom ogorč enom borbom pro­tiv piraterije, KUD Idijoti odluč uju da viš e ne objavljuju normalne ploč e, već samo vinilne singlove, rač unajuć i da ć e diskografski lopo­vi bar tako morati da se pomuč e oko skla­panja novih izdanja. Prvi singl u tom nizu, " Fuck" sa pesmama " Evropo pomozi", " Poli­tič ki podobna pjesma" i " Sam biram frendove", objavili su 1996. godine za sopstvenu firmu Veruda singles, a onda je doš ao primamljiv ugovor sa firmom Dancing Bear. Zato odustaju od ideje o singlovima i tokom

leta 1997. godine snimaju novi CD " Cijena ponosa". U isto vreme kada se " Cijena pono­sa" pojavila u Zagrebu novembra 1997. godine, licencno je u Beogradu objavila kuć a Automatic. To je ujedno prva nova ploč a iz Hrvatske koja je zvanič no objavljena u SRJ. Na disku se KUD idijoti predstavljaju melodič nijim zvukom, a udarne pesme su im " Ja sjeć am se", " Rodna gruda", " Jebem ti rat" i " Lik". U pesmi " Hoć emo referendum! " solo na klavijaturama je odsvirao Bruno Krajcer, a u pesmi " Blago" vodeć i vokal i solo na bas gitari pripao je Franciju Blaš ković u Uz CD isti materijal je objavljen na vinilu u pet stoti­na primeraka. Paralelno sa tom ploč om KUD Idijoti su pripremili kompilacijski CD " Singles Collection Vol.1" na kome su snimci sa ranih singlova.

Uz muziku, č lanovi grupe se bave i dru­gim aktivnostima. Ptica i Fric su pokrenuli duhovit list " Č empres" koji izlazi retko, kada prikupe novac. Sale producira druge sastave, a njihova izdavač ka kuć a Bonaca je š tam­pala kasete Franciju Blaš ković u, grupama Swindle, Sexton, Headbenger. Ptica i Fric su bili urednici muzič kog programa u pulskom klubu Uljanik gde su č esto organizovali svirke drugima.

 


Ïîäåëèòüñÿ ñ äðóçüÿìè:

mylektsii.su - Ìîè Ëåêöèè - 2015-2024 ãîä. (0.008 ñåê.)Âñå ìàòåðèàëû ïðåäñòàâëåííûå íà ñàéòå èñêëþ÷èòåëüíî ñ öåëüþ îçíàêîìëåíèÿ ÷èòàòåëÿìè è íå ïðåñëåäóþò êîììåð÷åñêèõ öåëåé èëè íàðóøåíèå àâòîðñêèõ ïðàâ Ïîæàëîâàòüñÿ íà ìàòåðèàë